DOGOVOR KAO KONTRA SRBIJI

„Veliki balkanski voz“ Balkanzug krenuo je na svoje prvo putovanje u januaru 1916. godine, tek kada je Srbija već postala okupirana. Versajskim mirovnim ugovorom ova linija je ukinuta na zahtev poraženih sila.

 

Za Carevinu Nemačku, projekat „balkanskog voza (Balkanzug)“ nije bio običan transportni poduhvat: reč je bila o načinu da se efikasno, tadašnjim najmodernijim saobraćajnim sredstvom ogromne logističke moći, spoje germanska imperija i Otomanska Turska, odnosno, učine dostupnim energetski izvori Bliskog istoka ubrzano rastućoj industriji carevine.

balkanzug

Ruta je vodila od prestonice Berlina, preko prestonice Austrougarske carevine Beča, zatim mađarskog glavnog centra Budimpešte, i dalje preko Sofije u Carevini Bugarskoj do Carigrada (Konstantinopolja) u kome je stolovao otomanski sultan Mehmet V.

Problematičan je bio onaj deo pruge od obale Save kod Zemuna do klisure na ulasku u Carevinu Bugarsku koji je išao kroz omalenu Kraljevinu Srbiju sa kojom od uspostavljanja dinastije Karađorđević, najbliže moguće povezane sa ruskom dinastijom Romanov, maja 1903. godine, nije bilo moguće napraviti nikakav sporazum. Srbija je trebala i Rusiji na njenom putu ka toplom moru Jadranu i kao čuvar Dunava, a primetan je bio i sve jači uticaj Francuske koja je imala svoje ideje o železničkom povezivanju sa Bliskim istokom, iz istih razloga kao i Nemačka.

„Veliki balkanski voz“ Balkanzug krenuo je na svoje prvo putovanje u januaru 1916. godine, tek kada je Srbija već postala okupirana, njena vojska iščezla u bespućima Albanije nakon poraza u nemačkoj ofanzivi u jesen 1915. godine, sve u povlačenju porušene pruge i mostovi popravljeni, a britanska i francuska vojska zadržane velikim snagama u oblasti Soluna da ne predstavljaju pretnju novoj strateškoj liniji komunikacije.

Kompanija koja je rukovodila „Balkanzug“-om zvala se MITEUROPA

Da proslave uspostavljanje linije od koje su svi očekivali mnogo, u srpskom gradu Nišu januara 1916. sreli su se nemački car Viljem II i bugarski car Ferdinand. Na stanici su svirane nemačka, austrougarska i bugarska himna. Iduće godine, Viljem II je ovom linijom otputovao na Bosfor, u posetu otomanskom sultanu Mehmetu V. U okupiranoj Srbiji, snažne bugarske i nemačke jedinice su patrolirale trasom pruge sprečavajući eventualne diverzije srpskih gerilaca „četnika“ na pruzi ili napade na sam voz.

Po okončanju Prvog svetskog rata, jedna od najvažnijih stavki Versajskog sporazuma kojim su uređeni uslovi primirja, odnosno poraza Centralnih sila, bila je da neće biti dopušten nikakav direktan voz odnosno transport između Nemačke i Turske. Sav železnički prevoz vršiće francuski Simplon Ekspres i to tako da ne prelazi teritorije posleratnih država Nemačke i Austrije…

Sa FB profila Baneta Gajića