SUMNJIVE KONEKCIJE

Ako se detaljno posmatra veza Buša i bin Ladena vidi se tesna porodična povezanost koja datira još iz 70-ih godina prošlog veka, a da je napad 11. septembra bio logičan rezultat višedecenijskog šurovanja s teroristima.

 

Kada se danas pomene ime Osama bin Laden, prvo što većini padne na pamet je terorizam. Isto tako, ime Džorž Buš (otac ili sin) podseća na vreme kada je svaki od njih bio predsednik SAD. U slučaju sina, prva asocijacija najčešće je upravo povezana s njegovim predsedavanjem u vreme napada 11. septembra.

veza buša i bin ladena

Međutim, između te dve porodice postoje brojne veze koje nisu tako očite kao ova gorepomenuta. Porodice Buš i bin Laden imaju dugu istoriju zajedničkih poslova. A Osama je nekada radio za CIA, što znači za SAD i njihove interese.

Listverse je prikupio deset primera veza, bilo direktnih bilo preko obostranih poznanika, između dve svetski poznate porodice.

10. Veze u naftnom poslu

Veze između porodica bin Laden i Buš traju više decenija. Možda je prvi put bilo kada su se 1978. sreli Džordž Buš i Salvem bin Laden (Osamin brat) i osnovali kompaniju Arbusto Energy u Teksasu. Firma nije bila uspešna, pa ju je sredinom osamdesetih preuzela kompanija Harken Energy. Kao što ćemo malo kasnije videti, i to je preuzimanje bilo sumnjivo, a sumnje su se pokazale tačnim kada je provera kompanije na svetlo dana izvela milione dolara povezane s raznim korupcijskim skandalima. Bilo je i drugih bogatih ulagatelja povezanih s Arbustom. Osoba koja se smatra odgovornom za većinu sastanaka porodice Buš s tim bogatim ulagačima je sledeća na popisu.

9. Džim Bat

Džim Bat se smatrao “pomagačem CIA” negde baš u vreme kada je Buš junior kretao u zlosrećni posao s naftom (a dok je Buš senior bio direktor CIA). Imao je brojne veze izvan SAD, posebno među bogatim bliskoistočnim poslovnim ljudima koji su tražili u što bi mogli uložiti svoje dolare. Mnogi od njih bili su članovi kraljevske porodice i bogate klase Saudijaca, uključujući i bin Ladenove. Upravo je Bat bio predstavnik porodice bin Laden za poslovna ulaganja u SAD. Tako je Bat predstavljao i interese Halida bin Mafuiza, osobe čije se ime često pojavljuje povezano s poslovnom saradnjom Buša i bin Ladena, i koja ima duboke veze s Nacionalnom komercijalnom bankom Saudijske kraljevske porodice. Bat je blizak prijatelj s Bušom juniorom još otkad su njih dvojica zajedno služili u teksaškoj Vazduhoplovnoj nacionalnoj gardi.

8. BCCI i Harken Energy

Kada je Harken Energy preuzela propalu naftnu kompaniju Arbusto 1986. godine, garanciju za to u visini od 25 miliona dolara pružila je Bank of Credit and Commerce International (BCCI). Slučajno ili ne, BCCI je sarađivala s istim bogatim bliskoistočnim poslovnim ljudima koji su sarađivali s Arbustom. Početkom 1991. BCCI je zatvoren jer su istrage otkrile pranje novca koje je bilo povezano s trgovinom oružja, kao i “slanjem novca mudžahedinima” kako bi im se pomoglo u njihovoj borbi sa SSSR (kao što ćemo kasnije videti, taj se novac zapravo slao Osami bin Ladenu). Još jedan višegodišnji saradnik Buševa i bin Ladena, gorepomenuti Halid bin Mafuiz, imao je kontrolni udeo u BCCI-ju. Ukratko, BCCI je bila prozvana “najkorumpiranijom finansijskom institucijom u istoriji”. Iako nema dokazanih direktnih veza između porodice Buš i BCCI, definitivno postoje indirektne veze koje bi trebalo da se istraže. Postoje i slične veze između još jedne grupe s kojim su Buševi i bin Ladeni sarađivali, a koja je bila direktno povezana s BCCI-jem, a ona je sledeća na popisu.

7. Carlyle grupa

U knjizi ‘House of Bush, House of Saud‘, autor Craig Unger istražio je optužbe o tajnim političkim dogovorima između Buševe porodice (ali i administracije), nekoliko bogatih saudijskih poslovnih ljudi (uključujući pripadnike saudijske kraljevske porodice i bin Ladene), te grupu specifičnih ljudi pod imenom Carlyle grupa. Sadržaj ove knjige bio je eksplozivan, te su je neke izdavačke kuće brzo povukle iz prodaje iz straha zbog tužbe za klevetu. Mnogi su te pretnje tužbom za klevetu smatrali pokušajem skrivanja informacija. Jedan od izdavača, Simon Master iz Random Housea, čak je rekao da advokati tužbama za klevetu “ograničavaju slobodu govora”. Drugi su pak smatrali kako nisu advokati ti koji su ograničavali, već oni koji su bili tema same knjige. Ukratko, Carlyle grupa je bila potpuno transparentna kompanija privatnog kapitala, u kojoj su sudelovali brojni ulagači s kojima su sarađivali Buš junior i njegovi partneri, a koji su bili povezani s krajnje upitnim BCCI skandalom. Sledeća stavka to još dodatno pojačava.

6. Sastanak Buša seniora 11. septembra

Dok je Buš junior čitao deci slikovnicu u školi u Floridi u vreme napada 11. septembra, Džordž Buš predstavljao je upravo Carlyle grupu na sastanku u Vašingtonu, u hotelu Ritz-Carlton, na kojem je učestvovao i brat čoveka koji će uskoro postati najtraženiji čovek Amerike, Osame bin Ladena. Da li je vreme sastanka bila najobičnija slučajnost ili ne, pitanje je otvoreno za raspravu i mnogi su upravo to činili. Tako je na primer u svom filmu Fahrenheit 9/11 Majkl Mur naveo ove veze između dve porodice, kao i sastanak 11. septembra. Iako su obe porodice insistirale kako je njihova povezanost isključivo poslovna, brojni veruju kako ima i skrivenu političku stranu. Dok ovo ne dokazuje ništa konkretno samo po sebi, možda se ipak radi o prevelikoj slučajnosti čak i za najčvršće skeptike, a posebno ako se uzme u obzir sledeća stavka u ovom popisu.

5. Bin Ladenima je dopušteno da napuste SAD

Nije tajna kako je odmah nakon napada na „bliznakinje“ dopušteno prominentnim članovima porodice bin Laden da napuste SAD. Ne samo to, već su prevezeni vladinim avionom i to u vreme kada je let nad vazdušnim prostorom SAD bio najstrože zabranjen. Iako je lako odmah stati uz teorije zablude kada se pojavi ovako nešto, kada se situacija hladno osmotri, najverovatnije se radi o strahu starih saradnika od nepravednih napada koje bi verovatno iskusili zbog bliskog srodstva s organizatorom strašnog pokolja. Kao što je izjavio jedan od Osamine braće, Jeslam bin Laden, od napada 11. septembra “ime bin Laden sinonim je za teror”. No ne radi se samo o činjenici da je pripadnicima porodice bin Laden bilo dozvoljeno da odu. Vremenom su se pojavili brojni izveštaji iz raznih vojnih i vladinih izvora koji pokazuju kako je Osamu bin Ladena bilo lako uhvatiti brzo nakon 11. septembra. Tako je i terenski zapovednik CIA Gary Berntsen tvrdio kako je postojao očit nedostatak terenskih agenata, kao i napora da se uhvati bin Laden, uprkos tome što mu je lokacija bila poznata ubrzo nakon napada. Berntsen u svojoj knjizi ‘Jawbreaker‘ tvrdi kako su SAD “pustile Osamu bin Ladena da se izvuče”. Jasno, da li je Osama likvidiran 2011. godine ili je to isto jedna velika zavera, takođe je zanimljivo pitanje, ali o tome ovde nije reč.

4. Osamine veze u CIA

Tokom 70-tih i posebno 80-tih godina, Osama bin Laden se smatrao ne samo prijateljski nastrojenim prema SAD, već i važnim pomagačem CIA. Iako su većina članova porodice bin Laden bili uspešni poslovni ljudi, Osamini talenti su bolje delovali na terenu. Tako je tokom 80-tih Osama vodio razne paravojne grupe protiv sovjetskih snaga u Avganistanu. Njih je naoružavala, uvežbavala i podržavala CIA. Nakon što je sukob završen, stvari postaju mutne. Brojni teoretičari zavera tvrde kako je Osama bin Laden nastavio održavati veze s CIA, ali tajnovitije, nego za ovo ne postoje konkretni dokazi. Službeno, Osama bin Laden je bio uveren kako je uticaj SAD na Bliskom istoku prevelik, te da je napustio svoju zemlju i krenuo putem koji će ga na kraju odvesti do napada 11. septembra.

3. 11. septembar i Saudijska Arabija

Iako je dosta toga još uvek mutno u vezi gotovo svakog aspekta napada 11. septembra, još jedna ‘slučajnost’ je umešanost Saudijaca u napade. Jasno, Saudijska Arabija je i domovina Osame bin Ladena. Službeni zapisi tvrde kako su od 19 otmičara aviona, 15 bili Saudijci. Uz to, navodni kreator akcije, Halid Šeik Muhamed, mogao je slobodno da putuje u i iz SAD-a tokom većeg dela 2001. godine. I to uprkos navodnim upozorenjima američkih obaveštajnih službi Bušovoj administraciji o njegovoj navodnoj umešanosti u terorističke aktivnosti. Stoga je neobično kako oružane snage SAD nisu odmah krenule prema Saudijskoj Arabiji, već su se odlučile na invaziju Avganistana. Službeno, tvrdili su da se tamo skriva Osama bin Laden. Listverse propitkuje moguće druge razloge u sledećim stavkama u ovome popisu.

2. Avganistanski naftovod

Godine 1997. kalifornijska je kompanija Unocal (koja je imala brojne veze s Dikom Čejnijem) počela pripreme za naftovod Avganistan Oil, koji je trebalo da ide od Turkmenistana, preko Avganistana, u Arapsko more (u ruke američkih koorporacija). I talibani i protivtalibanske grupe podržavale su ovaj posao, toliko da su Amerikanci počeli da treniraju potencijalne radnike koji su trebalo da rade na postavljanju cevi. No, brojni su aktivisti, posebno feminističke grupe, intenzivno protestovale protiv bilo kog projekta u kom bi učestvovali i talibani zbog njihovog strašnog kršenja ljudskih prava, posebno žena. Pritisak je bio prevelik, te se Unocal morao povući iz posla. Nakon napada 11. septembra, koji su učinili Osamu bin Ladena javnim neprijateljem broj jedan, Bušova administracija je bombardovala ključne lokacije u Avganistanu, te na kraju i izvršila invaziju kako bi ulovili krivca. Slučajno ili ne, do kraja 2002. (s Dikom Čejnijem na visokom položaju u američkoj administraciji) posao s naftovodom ponovo je krenuo. Kako su talibani sada postali neprijatelji, njihovo odobrenje nije bilo potrebno. Jesu li svi događaji namerno izmanipulisani, iskorišćeni, ili je reč o najobičnijoj koincidenciji, nije nikada dokazano, ali toliki su ih istraživači i kritičari spomenuli u brojnim knjigama i drugim tekstovima da ih ne bi trebalo u potpunosti ignorisati.

1. Heroin

Možda jedan od najmanje istraživanih aspekata Bušove i bin Ladenove veze su optužbe za preprodaju droge, koje su posebno skočile nakon invazije na Avganistan, ali koje su progonile porodicu Buš decenijama. Dok su talibani iskazali svoju podršku naftovodu, nisu bili toliko spremni da podrže, u stvari bili su apsolutno protiv proizvodnje i preprodaje heroina iz ogromih zaliha opijumskog maka koji raste u toj zemlji. Dok su CIA i druge obaveštajne agencije često gledale na drugu stranu i dopuštale razvoj trgovine opijumom, talibani su se aktivno borili protiv toga. Kada su američke snage ušle u Avganistan optuživši talibane da pružaju utočište Osami bin Ladenu, neki su primetili kako se proizvodnja heroina ne samo vratila na nivo pre talibana, već je doslovno eksplodirala. Možda se radi o pukoj slučajnosti da su polja opijuma bila među prvima koje su zauzele snage SAD-a te da su još uvek pod njihovom kontrolom.

Izvor: Net.hr