KASNO JE KAD SE DOGODE

Nijedan čovek koji je ikada proizvodio bilo koju biljnu kulturu nije ostao ravnodušan kada mu vremenske nepogode kao što su grad, kiša, suša ili olujni vetar unište svojih ruku delo.

 

Nikako se nakon prolivenog mleka ne može plakati za njime, ali se mora razmišljati o sledećoj šolji, ili prevenirati da ne iscuri čitavo iz samo malo oborene šolje.

Plastenici su stoga mnogo otporniji od bašti na otvorenom, a osim dobrog prinosa, biljke su nesumnjivo zaštićenije. Tome doprinose i folije za plastenike koje osim očuvanja toplotne energije imaju za zadatak i da zaštite biljku od propadanja. Od preteranih sunčanih zraka koji mogu biti pogubni po određene kulture, poljoprivrednici svoje kulture mogu zaštiti i mrežama za senčenje koje služe da ublaže UV zračenje.

Ljuti protivnik – grad

Kada kažemo grad, ne mislimo da je nekakva metropola sa asfaltom protivnik selu, iako bi se i to moglo razmatrati. Šalu na stranu, govorimo o padavini koja može da nanese znatnu štetu poljoprivrednicima, koja može umanjiti prinos useva, uništiti voće, uticati na vinogradarstvo, vinarstvo, do te mere uticati na ugostiteljstvo, da je treba shvatiti veoma ozbiljno. Ova padavina, koga god je makar jednom zatekla na ulici, znala je da ostavi modricu na telu.

Možete onda zamisliti kakvu štetu nežno lišće proživljava, kada grad potuče preko polja.  Oštećenje biljaka najveće je kada grad padne u proleće. Ako je biljka u period cvetanja ili rađanja ploda, grad može za tren oka zbrisati sveukupan rod, a to ostavlja i dugoročne posledice u vidu polomljenih stabljika, umanjenog roda, oštećenja biljke i stvaranja pogodnog tla za naseljavanje novih organizama koji će dodatno oštetiti plod.

Kako oporaviti biljku nakon grada?

Zanimljivo je da ne reaguje svaka biljka pod udarom grada na isti način. One drvenastije bilje imaju svoj odbrambeni mehanizam, dok one koje su zeljaste često polegnu i nema im spasa. Kada je reč o manjim biljkama, treba pametno rasuđivati, te biljku spasiti još pre nego što grad udari, štiteći je mrežama ili folijama. Što se tiče drvenastih biljaka, važno je znati da nakon grada odmah treba ukloniti “ubijene” grane jer one mogu napraviti dodatne problem, čineći da se paraziti, gljive i insekti nastane i dodatno unište biljku.

Povratak na značaj prevencije

Još jednom izdvajamo alternativne načine prevencije grada. Pošto se grad često ne može predvideti, dešava se da iznenadi. Ipak, protivgradne rakete su prvi način da se od gradonosnih oblaka zaštiti atar. Pucanjem u oblake smanjuje se mogućnost grada.

No, ako grad ipak nadmudri katkad neorganizovane službe, čak vam može pomoći postavljanje prekrivača, čaršafa ili najlona preko biljaka za koje procenite da će najviše stradati. Ne podcenjujte značaj dodatnih sredstava za zaštitu od grada, jer će vam ulaganja pre uzroka štete biti neuporedivo manja nego pokušaji da nakon nastale štete pokušate da povratite ono što ste izgubili.