KOLIKO JE ZAISTA ZANIMLJIVO BITI ŠPIJUN?

Pojedina svedočenja izvesnih špijuna i agenata službi govore o tome da taj posao nije toliko zanimljiv i avanturistički nastrojen koliko se o njemu govori u raznovrsnim filmovima na tu temu.

 

Špijunaža obuhvata brojne aktivnosti koje se tiču pribavljanja informacija, podrazumeva se bez dozvole vlasnika. Špijunski prsteni ili špijun kao pojedinac, dosta često predstavljaju grupu postavljenu od vlade ili kompanije.

Tajna praksa i veo koji se nadnosi nad ove radnje, govori o tome koliko je špijunski posao težak i rizičan. Praksa pokazuje da se špijuni vrlo često angažuju i kao dvostruki ili čak trostruku agenti. U tom smislu, poznavanje jezika jedan je od preduslova za bavljenje ovim poslovima i menjanjem identiteta. Ne želeći da vas ohrabrujemo da se bavite špijunažom, već samo nagoveštavajući značaj jezika, podstičemo vas da u školama jezika učite što više velikih svetskih jezika. Pa ako i odlučite da se bavite poslovima poput Mustafe Golubića, otvoriće vam se brojne mogućnosti. Šalu na stranu, učiti jezike je važno, a mi zavirimo u poslove onih koji su osim regularnih znali i brojne šifrovane jezike.

Infiltriranje u redove

Najefikasniji metod za prikupljanje podataka i informacija je infiltriranje u neprijateljske redove. Agenti špijunaže čine sve da u redovima iz kojih izvlače informacije budu što neprimećeniji. Najpoznatije obaveštajne službe u svetu su CIA, MI6, izraelski Mosad, a svojevremeno i ruski KGB. Zanimljivo je da su modeli obaveštajnih i kontraobaveštajnih službi u svetu odvajkada isti. Prerušavanje je jedan vrlo upotrebljivih modela špijunaže, a za neke komunikacije formirani su i čitavi šifrovani jezici poput Morzeve azbuke, Germanikus pisama itd.

Kriptografija

Šifrovanje pisama postoji od kad je stvoreno tajno slanje informacija. Čuvanje informacija nekad je od životne važnosti, katkad od važnosti očuvanja države, a kriptografske tehnike koriste se da bi se poruka šifrovla i dešifrovala. Od trenutka kada je pisani jezik postao deo ljudske komunikacije, pojavila se potreba da se neka pisma sakriju od znatiželjnih pogleda. Enkripcija podataka koristila se u vojne svrhe, a jedan od najvećih vojskovođa svih vremena koji je koristio šifrovane poruke bio je Julije Cezar. Pomicanjem svakog slova za šest mesta u abecedi nastaje izjava „fqkf ofhzf kyz“ koja na prvi pogled ne znali ništa. Međutim, dešifrovanjem poruke, shvatamo da se iza ove besmislene fraze krije Cezarova izjava „Alea iacta est“ (kocka je bačena). Istorija svedoči da je Julije Cezar 49. godine pre nove ere nakon što je rešio da pređe reku Rubikon sa svojom legijom, izrekao ovu čuvenu rečenicu.

Obaveštajne službe

Odbrambene aktivnosti poput kontrašpijunaže i kontraterorzima su takođe jedna od bitnih delatnosti koje obavljaju oni koji se bave obaveštajnim i bezbedosnim poslovima. Jedna od ključnih razlika između sigurnosnog obaveštajnog rada i obaveštajnog rada u inostranstvu. Nacionalne službe deluju u svom polju, a svako neovlašćeno skupljanje informacija u inostranstvu je kažnjivo i vrlo često izaziva ozbiljne probleme u međunarodnoj javnosti. U velikim ratovima, veliki problemi događali su se upravo zbog lošeg baratanja informacijama, a o ubistvu Aleksandra I Karađorđevića, istorija kaže, službe su znale i pre atentata, ali je tvrdoglavi kralj ostao nezainteresovan, govoreći kako je sada kasno da se preduzimaju koraci jer je agenda već bila spremna.