SUGESTIJE BRUCOŠIMA

Pripremanje prijemnog ispita predstavlja pravu muku kako za đaka koji je tek završio srednju školu tako i za roditelje maturanta. Svi polažu velike nade u prolaz, ali on i pored odličnog uspeha može da izostane.

 

Zbog čega se dešava da i najbolji đaci kiksnu na prijemnom ispitu za studije koje žele da upišu? Najčešće je razlog tome što se nisu dovoljno spremili za test znanja, ali i druge okolnosti mogu da presude budućem brucošu.

pripremanje prijemnog ispita

Ovim savetima pokušaćemo da olakšamo pripremu pred tako važan ispit kako bi se osim znanja, obratila pažnja i na neke druge stvari.

1. Spremanje prijemnog

Sa spremanjem prijemnog ispita bi trebalo da počnete odmah. Ukoliko već niste, raspitajte se o literaturi koja će vam pomoći da spremite prijemni. Nije loša ideja da kontaktirate nekoga ko već studira tamo. Ukoliko nemate nikog ko vam je blizak, uvek postoji „prijateljicina prijateljica“, prema tome, dobro se raspitajte i proširite krug prijateljstava među kojima možete naći nekog ko će vam biti od pomoći. Postoje i razni časovi koji su usmereni na pripremu prijemnog ispita. Raspitajte se za njih, kao i to koji od tih časova su najbolji i najefikasniji za ono što je vama potrebno – svaka pomoć je dobrodošla, naročito ako želite da se upišete na neki od popularnijih fakulteta.

Najveći deo oko pripreme je ipak na vama. Nemojte odlagati pripremu za prijemni na mesec dana pre samog prijemnog, jer ćete tada učiti na brzinu, bićete u panici, pa će i šanse da „loše prođete“ zbog stresa i premora biti znatno veće. Napravite plan rada po kom ćete svaki dan obrađivati određeni deo gradiva, ne bi bilo dobro da taj deo bude ni premali (treba će vam puno vremena), ni preveliki (brzo ćete se premoriti i malo je verovatno da ćete moći da se držite tog plana zbog svih ostalih obaveza). Kada završite sa učenjem, pa onda onako puni znanja i bez panike idite na prijemni i pokažite svima kako se to radi! ;) Srećno!

2. Saveti psihologa

Najvažnija stvar prilikom polaganja bilo kog ispita, pa i ovoga, jeste KONCENTRACIJA. Potrudite se da budete maksimalno koncentrisani na rešavanje zadataka. O drugim stvarima razmišljajte kada se ispit završi. Budite prisutni ovde i sada. Neophodno je da maksimalno pažljivo saslušate usmena uputstva koja ćete dobiti od osoblja zaduženog za to. Takođe, najpažljivije pročitajte sva uputstva koja se tiču unošenja odgovora. Ukoliko nešto niste razumeli, vaše je pravo da zatražite objašnjenje. Pitajte dokle god vam sve ne bude potpuno jasno. A zatim se maksimalno koncentrišite na rad. Ako dobro uradite test, uradili ste veliki posao. Zato, koncentrišite se.

Da biste ostvarili punu koncentraciju korisno bi bilo preduzeti nešto od sledećeg :

– neophodno je da na polaganje ispita dodete dobro naspavani, za to vam je potrebno najmanje 7-8 sati sna,
– nemojte doći na ispit a da prethodno niste nešto pojeli – potreban vam je obrok koji sadrži energiju, što znači uglavnom ugljene hidrate,
– pijte dovoljno tečnosti, ne biste smeli biti dehidrirani, jer onda vaša krv nema dovoljno kiseonika koji je neophodan za rad mozga koji sada morate neštedimice upotrebljavati,
– dan uoči polaganja ispita, nemojte forsirano raditi, iskoristite ga uglavnom samo za ponavljanje već savladanog gradiva, bolje je da se posvetite nekim drugim aktivnostima koje vam prijaju ili vas smiruju,
– nastojte da savladate tremu – ovo je posebno značajno.

Znajte da je većina ljudi podložna tremi kada se suočava sa situacijama koje su im značajne. Kada je već tako, pokušajte da je držite pod kontrolom. Da biste to uspeli, imajte na umu sledeće:

sigurno je da vi posedujete dovoljno znanja da rešite test, to je ono za šta ste se dugo spremali, mali je broj ljudi koji ovu materiju poznaje bolje od vas, ukoliko ne znate kako da rešite odgovarajući korak u zadatku, setite se da sigurno posedujete dovoljno predznanja iz te oblasti da možete posrednim putem doći do podatka koji vam je potreban, počnite razmišljanje postupno, od osnovnih postavki, ako se ne setite svega, napišite samo ono što znate, nemojte pisati nešto u šta niste potpuno sigurni, ispit ne traje dugo, za to kratko vreme upotrebite svo znanje i veštinu koje ste ikada stekli, to će doprineti da se osećate zadovoljno i ostvareno, ako se dogodi da test ne uradite dobro, zapamtite, uvek postoji druga mogućnost, nova šansa.

3. Deset saveta za uspeh na prijemnom

Nikako nemojte zakasniti: kandidati moraju striktno voditi računa o tome da ne zakasne na prijemni jer u tom slučaju neće moći pristupiti ispitu. Najbolje je doći na fakultet najmanje pola sata pre ispita. Osim kod dolaska na prijemni ispit, kašnjenje se ne toleriše ni kod upisa. Bilo je studenata koji su na svoj termin upisa zakasnili pet minuta, pa nisu uspeli da se upišu jer je njihovo mesto već zauzeo neko drugi.

Ne zaboravite ličnu kartu: kad krenete na prijemni ispit, proverite da li ste poneli sav potreban pribor i dokumente. Na ispitu radi identifikacije kod sebe morate imati ličnu kartu ili pasoš. Njih nikako nemojte zaboraviti. Na nekim fakultetima ličnu kartu tokom ispita morate držati na klupi jer se proverava jeste li vi zaista osoba za koju se predstavljate.

Mobilni telefon ugasite pre ispita: na sve fakultete na ispit možete uneti mobilni, ali ga morate ugasiti. U poslednje vreme sve se češće u javnosti pojavljuju infomacije o tome da studenti putem mobilnog varaju na ispitu. Uhvate li vas da tokom ispita koristite mobilni, računajte na to da će vas sigurno izbaciti.

Prvo pročitajte čitav test: pre nego što počnete rešavati zadatke, pročitajte ceo test. Pažljivo slušajte i uputstva osobe koja sprovodi ispitivanje kako negde ne biste pogrešili. Ako imate poseban list na koji upisujete tačne odgovore, dobro pazite da ne zamenite redne brojeve pitanja i odgovora.

Negativni bodovi: vodite računa o tome da se na nekim fakultetima za netačan ili neupisan odgovor dobijaju negativni bodovi na prijemnom ispitu. Zbog toga, stručnjaci savetuju kandidatima da zaokruže i ona pitanja za koja nisu sigurni u tačan odgovor.

Vodite računa o vremenu: svaki zadatak dobro pročitajte do kraja pre nego što počnete da ga rešavate i vodite računa o vremenu. Bilo bi dobro da kandidati na ispit ponesu sat kako ih ne bi uhvatila panika i kako bi znali koliko još tačno imaju vremena za popunjavanje testa ili rešavanje zadataka. Stručnjaci savetuju kandidatima da pre nego što počnu da rešavaju test izračunaju koliko minuta imaju na raspolaganju za odgovor na svako pitanje i da se toga pridržavaju. Najbolje je prvo rešiti one zadatke koji su vam lakši, a tek onda ostale, kako se na jednom pitanju ne biste previše zadržali. Na kraju testa ostavite dovoljno vremena da još jednom sve prekontrolišete.

Ne brzajte s promenom odgovora: najčešće je tačan onaj odgovor koji vam je prvi pao na pamet, tvrde psiholozi, i kandidatima savetuju da svoj odgovor promene samo ako su sto posto sigurni da su pogrešili.

Zamke na koje treba pripaziti: prilikom rešavanja zadataka tipa tačno-netačno pripazite na reči poput uvek, nikada, nijedan, svi, odnosno na reči ponekad, ponešto, neki, uglavnom, često… Tu se najčešće kriju zamke koje mogu da vas odvrate od tačnog odgovora.

Kod zaokruživanja prvo sami osmislite odgovor: kod zadataka sa više ponudenih odgovora, najsigurniji ćete biti u tačan odgovor ako upotrebite sledeću strategiju: pokrijte ponuđena rešenja i na postavljeno pitanje odgovorite sami. Ako se vaš odgovor nalazi medu ponuđenim rešenjima, nema sumnje da je vaš odgovor tačan. Ako nema tog odgovora, potražite mu najsličniji.

Kod pisanja eseja budite konkretni: ako se vaš ispit sastoji i od pisanja eseja, prvo izradite koncept teksta. Pri pisanju pazite da pišete kratkim i potpunim rečenicama, a gde god je to moguće, koristite i stručnu terminologiju iz ispitne literature. Budite konkretni i izbegavajte ponavljanja i vodite računa o vremenu.

4. Kako pobediti tremu

U momentima kada treba da da obavite nešto važno za vas, hrabro da istupite pred poslodavca, veći broj ljudi ili bilo koju drugu vrstu publike, drhti vam glas, znoje vam se ruke i mislite da nećete biti u stanju jednu jedinu reč da izustite ili se potpuno ukočite. Trema je, verovali ili ne, veoma uobičajena stvar kod svih nas. Važno je da znate kako da se suočite sa njom i kako da je eliminišete u što je većem procentu moguće. Koren treme se nalazi u nesigurnosti i strahu od toga da ne pogrešite, da ne delujete glupo ili nekompetentno i na taj način ostavite loš utisak. U takvim momentima trema je sasvim očekivana i normalna.

Pogrešan korak bi u takvoj situaciji bio kada biste tremu ignorisali i pokušavali da izgledate opušteno i ležerno. Telo u grču, ali sa opuštenim izrazom lica, može u najmanju ruku da deluje izveštačeno što, takođe, nije poželjno. Otvoreno priznajte sebi svoj problem i situacija je do polovine rešena, a, ako je publika takva da možete da je zamolite za razumevanje, često vam ljudi neće zamerati. Naravno, iznesite to na šarmantan način, tako da vas to ne prikaže kao nesposobnu nego iskrenu i simpatičnu osobu. Ipak, situacija nije uvek takva i zbog toga je dobro da preduzmete nekoliko koraka koji pomažu da bolje iskontrolišete tremu.

Zanimljiv podatak vezan za tremu jeste da je to jedna od retkih nervnih reakcija koja ima toliki uticaj na telo u celini (svi delovi tela na određen način osete efekte treme). Adrenalin koji dospeva u telo tokom nastupa treme je jedan od jačih stimulanasa i zato možemo često čuti npr. da je izlazak na binu jedinstven osećaj koji vas tera da iznova izlazite i osetite efekte adrenalina.

5. Kako umanjiti tremu

Vežba vodi ka savršenstvu. Vežbajte koliko god možete i na koji god način možete. Pokušajte da se vidite ili čujete dok obavljate određenu aktivnost. Na primer, snimite sebe kako biste čuli kako govorite, to će vam dati uvid u stavke koje treba da ispravite. Ukoliko je u pitanju neka fizička aktivnost, pokušajte da je ponovite dovoljan broj puta kako bi postala gotovo rutinska. Ma koliko to banalno zvučalo, ogledalo će vam pomoći da eliminišete brigu kako ćete izgledati drugima. Vežba ispred ogledala će vam pomoći i da uskladite svoje kretanje, govor i gestove. I na kraju, predstavite sve to svojim prijateljima koji će vam dati povratnu informaciju i, ako postoji greška, na vreme ćete moći da je ispravite.

Najvažnija je dobra priprema. Važno je da u svakom momentu imate u glavi šta želite da kažete ili uradte. Ukoliko je prezentacija u pitanju, pokušajte da zapamtite tekst i tako u trenucima najveće treme umete da izlažete to što ste već pripremili. Možete i na papiru ili u prezentaciji koju imate sa sobom pripremiti podatke koje želite da kažete, tako da uvek imate uz sebe mali podsetnik koji može uskočiti kao pomoć ako se zbunite. Možda čak nećete morati ni da ga koristite, ali će vam samo znanje da ga imate uz sebe uliti više sigurnosti. Deo pripreme je svakako i dolazak na vreme na mesto događaja (poželjno je čak ranije), kako biste imali vremena da se prilagodite atmosferi i psihički pripremite. Takođe, priprema podrazumeva i informisanje o vašoj publici, njihovim interesovanjima i načinu razmišljanja, kako biste mogli da predvidite šta bi sve mogli da vas pitaju ili koje sve situacije bi mogle da vas sačekaju na tom događaju. Probajte da predvidite i problematične situacije i razmislite o načinima na koji ćete ih prevazići. Što ste spremniji, bićete sigurniji u sebe i bolje ćete podneti tremu.

Takođe, bitna je i neposredna priprema. Pre nego što počnete sa govorom ili drugom aktivnošću, dišite duboko, skoncentrišite se i pokušajte da vizualizujete pozitivan ishod situacije u kojoj ste. Možete i praktikovati vežbe za dikciju (npr. ponavljanje vokala ovim redom: a, o, e, u, i), što će vam pomoći da tečnije govorite i manje grešite.

Razmišljajte pozitivno i podignite svoje samopouzdanje. Čaša uvek može da bude i napola puna te pokušajte tako da vidite i svoj nastup. Setite se situacija u kojima ste trijumfovali i bili ponosni na sebe, to će vam podići samopouzdanje i smanjiti tremu. Ponavljanje informacija koje treba da izlažete ili postupaka koje treba da uradite će vam dati fokus i nećete se toliko zamarati idejama „šta ako ne bude ok“. Ukoliko postoji prostor, umerena šala nije na odmet, to će i drugoj strani ukazati na vaš vedar duh, a vi ćete se opustiti. Pokažite spremnost da istrajete, jer ako vi ne verujete u sebe, niko drugi neće. Ako u startu ne verujete da ćete nešto dobro uraditi, veća je verovatnoća da i zaista nećete to uspeti jer se vaš mozak već „isprogramirao“ prema toj ideji. Prosto – kada ste videli uspešne ljude koji su pesimisti i ne veruju u sebe?

Podignite sopstveno samopouzdanje. Pre nego što izađete na govornicu ili ispit ili recimo izvedete plesnu koreografiju, razgovarajte sami sa sobom. Objasnite sebi da je ovo što radite ono što volite i da ste vi dobri u tome jer ste se trudili i vežbali tako da vama sreća nije potrebna jer ste sve ovo savladali. Ukoliko imate neku vrstu mantre, iskoristite je. Kada izađete pred publiku ili sednete ispred papira sa pitanjima, podsetite se da je najvažnije da vi sobom budete zadovoljni.

Slikovito zamišljanje uspeha. Jedan od metoda koji bi vam mogli pomoći jeste da zamislite kako ste uspešno odradili prezentaciju, predstavu… Probajte da zamislite kako ste uspešno obavili zadatak koji je pred vama i tu sliku, kao i osećanje uspeha, doživite i zapamtite što je bolje moguće. Zatim pokušajte da osmislite korake koje treba da prođete do kraja vašeg zadatka. Uključite u to i spremanje, polazak od kuće, putovanje do mesta gde treba da budete pa sve do penjanja na pozornicu ili sl. U ovo osmišljavanje pokušajte da ubacite što je veći broj detalja. Ukoliko vam u bilo kom momentu zamišljanja bude neprijatno ili vam je teško da zamislite da nešto uradite, zamislite svoju sliku uspeha i vratite se na neku od prethodnih tačaka gde ste se osećali dobro. Ovo ponavljajte sve dok ne stignete do poslednje osmišljene tačke. Upravo ovaj proces će vam pomoći da situaciju u kojoj treba da se nađete učinite poznatom i tako smanjite tremu.

Oslobađanje negativne energije i nervoze. Zagrejte se poskocima, čučnjevima ili brzim koračanjem. Fizička aktivnost će vam skrenuti misli i na taj način ćete potrošiti bar deo negativne energije koja se nagomilala. Pre samog „nastupa“ dišite duboko, takav način disanja će vam usporiti rad srca (koje zbog treme radi ubrzano) i na taj način ćete se i vi smiriti. Duboko disanje vam može pomoći i u pauzama da dođete do daha i saberete misli. Pozitivnu energiju možete da crpite i od publike. Verovatno vaša publika nije došla da gleda potpuni fijasko već da uživa u dobroj izvedbi. Prema tome oslonite se na njihovo poverenje i pozitivno razmišanje, može vam samo pomoći.

Čuvajte svoj glas. Ukoliko trema izaziva sušenje grla i samim tim kašljanje i mucanje, ponesite sa sobom vodu. Nemojte konzumirati hladne i gazirane napitke kao ni slatkiše jer ćete tako pogoršati situaciju. Ukoliko zbog nervoze stalno cupkate, izraženo gestikulirate rukama i sl., pokušajte da pronađete drugi fokus misli koji će vam pomoći da se skoncentrišete. U tome može da vam pomogne i neko poznat u koga imate poverenja. Ako i dalje ne uspevate da smirite nervozne pokrete ruku, uzmite u ruku flomaster ili marker, skidanje i stavljanje čepa neće praviti buku poput kliktaja hemijske olovke (pa neće odati vašu nervozu) i delovaće umirujuće po vas.

Improvizacija kao unapređenje vašeg nastupa. Ukoliko se okrenete improvizaciji, ni to nije loša ideja, dok god ste u stanju da pratite tok svojih misli i dovoljno ste rečiti da možete da se snađete u nepredviđenim situacijama. Međutim, improvizacija je uglavnom privilegija ljudi sa većim iskustvom te, ako vi ne spadate u njih, bolje je da se dobro pripremite. Ovakva strategija je posebno korisna za govornike, glumce ili muzičare koji mogu dosta improvizacijom da utiču na svoj nastup, a da publika to gotovo i ne primeti. Ukoliko zapnete tokom predstave ili govora, to možete šarmantno uklopiti u priču i „izvući“ se kroz neku šalu ili doskočicu.

U svakom slučaju, ne treba da očajavate, pripremite se koliko je moguće dobro, opremite pozitivnim stavom i šanse da uspete su na vašoj strani.

Izvor: Prijemni.infostud.com

Priredio: Velibor Mihić