GUSLANJE KAO SVETSKA VREDNOST

Deo svetske kulturne baštine postalo je pevanje uz gusle. Unesko je ovaj način muziciranja koji je karakterističan za srpski narod u Crnoj Gori uvrstio na listu tokom sednice održane na Mauricijusu.

 

Pevanje uz gusle je kao deo nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije upisano na Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva.

pevanje uz gusle

Odluku o upisu guslanja i pevanja uz ovaj instrument doneo je 29. novembra Uneskov Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa i to na svom 13. redovnom zasedanju koje se održava na Mauricijusu.

„Gusle su simbol srpskog narodnog pamćenja u dugoj borbi za održanje u prošlosti, ali nisu samo to. Nema danas naroda u kojem je ovaj drevni element kulturnog nasleđa življe prisutan, poštovan i voljen. Zasluge za takav status pripadaju guslarskim udruženjima i brojnim odanim slušaocima širom našeg kulturnog prostora“, rekao je Dragan Hamović, posebni savetnik ministra kulture Vladana Vukosavljevića povodom upisa pevanja uz gusle na Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva.

Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije je 2016. godine preporučilo nadležnoj stručnoj komisiji nominovanje guslanja na Uneskovu listu.

Nominacijski dosije pripremio je Centar za nematerijalno kulturno nasleđe pri Etnografskom muzeju u Beogradu u saradnji sa Muzikološkim institutim SANU i uz podršku Saveza guslara Srbije, guslarskih udruženja, pojedinaca, lokalnih samouprava, institucija, nevladinih organizacija i stručnih udruženja.

Pevanje uz gusle je treći upis Republike Srbije na Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva posle porodične slave (2014) i kola (2017). Upisom se obezbeđuje i bolja međunarodna vidljivost, a zajednice se podstiču da aktivno doprinose očuvanju i prenošenju izabranog elementa sopstvenog nasleđa.