OMAŽ GLUMCU SRPSKIH KORENA

Spomenik Karlu Maldenu, američkom glumcu srpskog porekla čije je pravo ime bilo Mladen Sekulović, otkrili su na zidu pored ulaza u Jugoslovensku kinoteku njen direktor Jugoslav Pantelić i prijatelj slavnog glumca Dobrivoje Tanasijević – Dan Tana.

 

Otkrivanju spomenika oskarovcu prisustvovali su srpska premijerka Ana Brnabić, ministar kulture i informisanja Vladan Vukosavljević, gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić, njegov zamenik Goran Vesić, ambasador SAD Kajl Skot i mnogi drugi. Spomenik je delo cenjenog vajara Zdravka Joksimovića.

spomenik karlu maldenu

Predsednica Vlade Ana Brnabić istakla je da se i otkrivanjem spomenika Karlu Maldenu donekle menja istorijska nepravda, jer nedovoljno zahvaljujemo i obraćamo pažnju na ljude koji su, poput njega, bili najbolji ambasadori Srbije u inostranstvu.

Time, poručila je, daje i signal svima koji se danas bore za Srbiju, svuda u svetu, da ćemo im zahvaljivati i da ćemo ih pamtiti.

Dodala je da je malo stvari za koje joj predsednik Srbije Aleksandar Vučić sugeriše da su važne i da na njih treba da obrati pažnju, a da je današnji događaj jedna od takvih stvari, te da joj je Vučić rekao da obrati pažnju jer se radi o jednom od naših najboljih ambasadora.

Brnabićeva je istakla da se ovaj vek razlikuje od prošlog, u kojem su ministarstva sile bila ministarstva policije i odbrane.

„Za uspešne zemlje u 21. veku ministarstva sile su ministarstva kulture i prosvete. Što brže to naučimo, brže ćemo postati zemlja koja se uspešno takmiči sa drugima“, rekla je Brnabićeva.

Naglasila je da je upravo to još jedan spomenik koji ćemo možda ostaviti za nama – što će se još više ulagati u ta dva ministarstva.

karl malden spomenik

Ministar kulture Vladan Vukosavljević istakao je da je priča o Karlu Maldenu deo velike priče o prvim srpskim naraštajima koji su bili u prilici da prepoznaju svoje darove i ostvare svoje mogućnosti.

„Karl Malden je priča o našim ljudima koji su, oslobođeni ograničenja sredine proisteklih iz vekovne neslobode i nemaštine, dosegli vrhove u izabranim pozivima. Bili su to iskoraci, ne od sedam nego od sedamdeset i sedam milja. Takav prekookeanski iskorak je najpre preduzeo Petar Sekulović, kao i mnogi naši Hercegovci, u potrazi za hlebom i srećom“, rekao je ministar Vukosavljević.

Prema njegovim rečima, ako zavirimo u Maldenove memoare, vidimo s koliko je umetničkog samoispitivanja ulazio u svoje uloge.

Otkrivanju spomenika oskarovcu prisustvovali su premijerka Ana Brnabić, ministar kulture i informisanja Vladan Vukosavljević, gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić, njegov zamenik Goran Vesić, ambasador SAD Kajl Skot i drugi.

Predsednica Vlade Ana Brnabić istakla je da se i otkrivanjem spomenika Karlu Maldenu donekle menja istorijska nepravda, jer nedovoljno zahvaljujemo i obraćamo pažnju na ljude koji su, poput njega, bili najbolji ambasadori Srbije u inostranstvu.

Time, poručila je, daje i signal svima koji se danas bore za Srbiju, svuda u svetu, da ćemo im zahvaljivati i da ćemo ih pamtiti.

Dodala je da je malo stvari za koje joj predsednik Srbije Aleksandar Vučić sugeriše da su važne i da na njih treba da obrati pažnju, a da je današnji događaj jedna od takvih stvari, te da joj je Vučić rekao da obrati pažnju jer se radi o jednom od naših najboljih ambasadora.

Brnabićeva je istakla da se ovaj vek razlikuje od prošlog, u kojem su ministarstva sile bila ministarstva policije i odbrane.

„Za uspešne zemlje u 21. veku ministarstva sile su ministarstva kulture i prosvete. Što brže to naučimo, brže ćemo postati zemlja koja se uspešno takmiči sa drugima“, rekla je Brnabićeva.

Naglasila je da je upravo to još jedan spomenik koji ćemo možda ostaviti za nama – što će se još više ulagati u ta dva ministarstva.

Ministar kulture Vladan Vukosavljević istakao je da je priča o Karlu Maldenu deo velike priče o prvim srpskim naraštajima koji su bili u prilici da prepoznaju svoje darove i ostvare svoje mogućnosti.

„Karl Malden je priča o našim ljudima koji su, oslobođeni ograničenja sredine proisteklih iz vekovne neslobode i nemaštine, dosegli vrhove u izabranim pozivima. Bili su to iskoraci, ne od sedam nego od sedamdeset i sedam milja. Takav prekookeanski iskorak je najpre preduzeo Petar Sekulović, kao i mnogi naši Hercegovci, u potrazi za hlebom i srećom“, rekao je ministar Vukosavljević.

Prema njegovim rečima, ako zavirimo u Maldenove memoare, vidimo s koliko je umetničkog samoispitivanja ulazio u svoje uloge.

„Nekoliko stranica je posvetio znalačkim komentarima i divljenju prema umetnosti svojih partnera, Marlona Branda, na primer, ili Džesike Tendi, sa kojima je u pozorištu igrao komad Tramvaj zvani želja, premda nije bio sklon da oćuti ni svoje ni tuđe ljudske slabosti“, istakao je Vukosavljević.

Ambasador SAD u Srbiji Kajl Skot istakao je da je Karl Malden rođen u srcu Amerike, u Čikagu, u porodici koja ga je naučila da voli i ponosi se srpskim nasleđem i da je on čovek koji je predstavljao zajedničke vrednosti i ono što je najbolje i Srbima i u Amerikancima.

„Da je danas ovde, bio bi ganut i ostao bi bez reči“, podvukao je Skot.

Kako je rekao, Malden je bio briljantan glumac, a lično ga najbolje pamti po ulozi u seriji Ulice San Franciska, gde je bio strogi branilac moralnih vrednosti i istrajan borac za pravdu.

Posebno je podvukao da se, iako je uzeo ime Karl Malden, pobrinuo da njegovo pravo ime Mladen Sekulović ne nestane.

„Danas posvećujemo statuu Karlu Maldenu, a ja skidam kapu i Mladenu Sekuloviću“, rekao je američki ambasador.

Direktor Jugoslovenske kinoteke Jugoslav Pantelić istakao je da su Srbija, Beograd i Kinoteka danas dobili obeležije koje će nas zauvek podsećati na velikana filmske umetnosti Karla Maldena – Mladena Sekulovića.

Kako je rekao, Malden je ostavio neizbrisiv trag u više od 70 filmova među kojima su Tramvaj zvani želja iz 1951. godine, za koji je dobio Oskara za najbolju sporednu ulogu, kao i Na dokovima Njujorka iz 1954. godine, koji mu je doneo drugu nominaciju za Oskara.

Nešto kasnije, 1981. godine, Malden je ostvario glavnu ulogu u filmu Suton, reditelja Gorana Paskaljevića i scenariste Filipa Davida.

Pantelić je podsetio da je u junu 2016. godine, zahvaljujući porodici Karla Maldena i angažovanju Dan Tane, Jugoslovenska kinoteka postala bogatija za legat tog velikana pokretnih slika.

„Mladen je ostavio dubok trag u istoriji filmske umetnosti i to ne samo kao jedan od glumaca svoje generacije. Unevši specifičnu karakternost likovima koje je tumačio, svoje uloge je učinio besmrtnim“, podvukao je Pantelić.

Zahvalio je Kabinetu predsednika Republike i predsedniku Aleksandru Vučiću, Vladi, Ministarstvu kulture, Gradu Beogradu i svima koji su omogućili da Malden u zemlji svojih predaka dobije spomenik.

Dan Tana se obratio rečima: „Hvala Srbijo, hvala Ameriko.“

„Ovo je divan dan. Malden je voleo svoje poreklo, ali je istovremeno bio ponosni građanin Amerike… Bio je divan čovek i imao sam bogato iskustvo prijateljstva sa njim. U njegovom društvu sam proveo skoro 55 godina i naučio sam mnogo od njega“, rekao je Dan Tana.

Video-porukom obratili su se slavni dirigent Zubin Mehta, ćerke Karla Maldena, holivudska superzvezda Majkl Daglas, koji su poručili da je on bio jedan naznačajnijih glumaca u istoriji kinematografije.

„Bio moj istinski mentor… Karl me je naučio da slušam druge, imao je izvanrednu radnu etiku i bio divan čovek“, poručio je Daglas.