SIJAJU U SENCI

Nije novost ako kažemo da biljke napreduju pod uticajem sunčeve svetlosti, ali ima nekih vrsta koje mogu da rastu u hladovini, tako da im prostor do kog ne dopire sunce nimalo ne smeta.

 

Ako je terasa u vašem stanu okrenuta suprotno suncu ili u svom vrtu imate više senovitih tačaka, određenim biljkama to može da prija da bi normalno rasle i razvijale se.

rastu u hladovini

Zahvaljujući tim biljnim vrstama, i ovakvi uglovi vašeg doma ili vrta mogu biti oplemenjeni, pa pošto su već sami po sebi mračni uopšte ne moraju da izgledaju napušteno i čamotno.

Dok mnoge biljke vole sunce, neke druge vrlo lepo napreduju u tamnijim ili hladnijim uslovima. Možemo navesti bar deset biljaka koje će vaš prostor pod senkom ili sa vrlo malo sunca obogatiti tako da ga lako pretvore u bujnu, živopisnu oazu.

1. Koralni zvončić (Heuchera)

Dodajte boje u prostor pod senkom u svom vrtu ili stanu tako što ćete posaditi koralni zvončić. Iako neke sorte hojhera kojima pripada ova vrsta imaju cvetove, lišće koralnog zvončića od tih cvetova izgleda čak i lepše. Sjajni listovi u obliku listova javora stvaraju upadljiv kontrast koji odlično funkcioniše u tamnozelenom grmlju. S bojama u dijapazonu od zelene i srebrnaste pa do ljubičasto-crne i boje tamne narandže sigurno će ova biljka oživeti deo prostora u kom ste mislili da nijedna biljka ne može da se razvija.

2. Mrljava mrtva kopriva (Lamium maculatum)

Lišće mrljave mrtve koprive dodaće zapanjujući sjaj najtamnijim uglovima vašeg vrta ili terase. Početkom ranog leta pojavljuju se ljubičasti, ružičasti, crveni ili beli cvetovi ove biljke, dodajući više kolorita tom mračnom prostoru.

3. Tijarela (Tiarella cordifolia)

Listovi tijarele su mat, što biljci daje prirodniji izgled. Sa svojim izrazito crvenim žilama na listovima i prelepim belim ili bledo roze cvetovima, tijarela je odličan izbor da „začini“ lepotu svake bašte ili stana.

4. Plućnjak (Pulmonaria)

Pored svojih veličanstveno dugih i uskih tačkastih listića, plućnjak lepo procveta tokom proleća. Boja cvetova plućnjaka varira od bele i ružičaste pa do plave.

5. Astilbe

Poznata po svojim šarenim cvetnim perjanicama, sorta astilbe dolazi u nijansama ružičaste, lavandine, crvene i bele boje. Kako kažu vrtlari, nove sorte ove vrste dolaze i sa različitim bojama lišća, ali i vremenom cvetanja i visinom do koje rastu. Sve u svemu, astilbe su kao i prethodnonavedene biljke preporučljive za mesta do kojih sunce ne dopire.

6. Naprstak (Digitalis)

Naprstak je dvogodišnja biljka kojoj će u prvoj godini rasti samo lišće, dok će joj se u drugoj godini ukazati lepi šareni cvetovi. Iako će ova biljka uvenuti nakon samo dve godine, ona proizvodi dovoljno semena iz čega će moći ponovo da raste bez ikakvih smetnji.

7. Japanska šumska trava (Hakonechloa)

U zavisnosti od sorte ove biljke, japanska šumska trava sposobna je da stvori zlatno zelenu, žuto zelenu ili šaroliku kaskadnu draperiju dugih tankih listova, idealnih za osenčna mesta. U jesen, listovi japanske šumske trave mogu postati crveni, narandžasti ili ljubičasti kako bi se lakše slagali sa bojama tog godišnjeg doba.

8. Jagorčevina (Primula)

Sa nekih 425 različitih sorti, jagorčevina se može sresti praktično u svim bojama sunčevog spektra. Ako je ostavite na mračno mesto i pružite joj da raste na dovoljno vlažnom zemljištu, sa jagorčevinom ne možete naići na bilo kakve probleme koji će onemogućiti cvetanje ove prekrasne biljke u vašem domu ili vrtu.

9. Mlečika (Euphorbia)

Euphorbia je prilično velika porodica biljaka nalik grmu. Neki članovi te porodice su samo mali žbunovi, dok su drugi ogromni ili prerastaju u poveća stabla. Cvetovi mlečike se može razlikovati po boji, ali ona ima jedinstvenu strukturu upadljivih listova sa muškim i ženskim cvetnim delovima u kontrastnim bojama.

10. Virak (Alchemilla)

Lako se u tami uzgaja ova biljka sa prelepim žutim cvetovima koji se pojavljuju početkom juna. Kada naborani listovi viraka dođu u susret sa kapljicama kiše, one se dodirnute sa tim lišćem rasprše u predivne vodene biserčiće.