SVAKODNEVNE DOKTORSKE RUTINE

Pojedine navike lekara, ne samo što ih karakterišu ljudima koji brinu o tuđem zdravlju, pokazuju koliko vode računa i o sopstvenom nerazboljevanju. Bar deset rutina može se navesti kojima pribegavaju doktori kako bi izbegli neke bolesti.

 

Sezona prehlade i gripa još traje, pa mogućnost zaraze još je uvek velika. Neke jednostavne navike kojih se u svojoj svakodnevici pridržavaju mnogi lekari mogu pomoći da opasnost od zaraze bude znatno manja, a ako do bolesti i dođe, lakše će se i brže izlečiti.

navike lekara

U deset ovakvih navika spadaju sledeće svakodnevne rutine kojima doktori medicine pribegavaju.

1. Redovno održavajte higijenu ruku

Prva i osnovna stvar za sprečavanje širenja gripa je pranje ruku i ovo nikada nije previše da se ponavlja tokom dana. Naše ruke su stalno izložene bakterijama i prljavštini, a mnogi ljudi konstantno kašlju u ruke i brišu nos. Pranje ruku trebalo bi da traje bar 20 sekundi, a pritom treba pripaziti da se operu palčevi, zadnja strana ruku i zanoktice.

Ako u nekom trenutku nemate pristup sapunu i tekućoj vodi, pomoći će i vlažne maramice ili tečnost za dezinfekciju, a preporučuje se da ih uvek imate uz sebe. U našem okruženju puno je potencijalno opasnih bakterija i virusa, bez obzira na to radi li se o običnoj prehladi ili želudačnoj virozi. Zato je važno održavati ruke što čistijim.

2. Izbegavajte da prelazite rukama po licu

Nakon pranja ruku, druga najbolja stvar koju možete uraditi da sprečite prehladu i grip je držati ruke dalje od lica. Na površini ljudske kože može da živi bilo koja bakterija ili virus bez da uzrokuju ikakve probleme, ali jednom kada se prenesu kroz nazalne puteve ili usta, postanu zarazni. Zato izbegavajte da bez razloga dodirujete oči, usta ili nos.

3. Neka vam spavanje bude prioritet

Nikada nije previše ponoviti koliko je važno da se dobro naspavate. Najbolje je održavati što tačniji raspored spavanja i uz to redovno vežbati, ograničiti unos kofeina i alkohola, a neki lekari praktikuju i izlaganje sunčevim zracima 15 minuta svako jutro, naravno u danima kada sunca ima.

4. Budite pažljivi kod korišćenja zajedničkih predmeta i površina

Naročito na poslu, izbegavajte korišćenje pribora, posuđa i peškira kojima se koriste i drugi. Pobrinite se da imate lični pribor za rad (koliko je to moguće), lični pribor za jelo i piće i koristite jednokratne ubruse.

Kada je reč o često korišćenim površinama u kući i na poslu, poput tastature, telefona, ručki ili prekidača za svetlo, dobro je prebrisati ih što češće.

5. Pravilno dezinfikujte površine

Neki ljudi prebrišu površinu maramicom na bazi alkohola i zatim je odmah osuše peškirom, a to ne bi smelo da se radi. Površina neko vreme treba da ostane vlažna, bar oko 45 sekundi. Tada možete da budete sigurni da su bakterije nestale.

6. Uzimajte dovoljno vitamina D

Vitamin D dobro je poznat po svojoj važnoj ulozi u održavanju zdravih kostiju i mišića, ali on je važan i za održavanje dobrog imuniteta. Nedostatak vitamina D povezuje se s većom verovatnošću infekcije, a njegovi najbolji izvori su umereno izlaganje sunčevim zracima i hrana bogata vitaminom D, poput ribe, žumanca, šitake pečuraka, mleka, jogurta, bademovog mleka, soka od narandže, ovsene kaše i tofua sira.

7. Zdravo se hranite

Jedan od najboljih načina za sprečavanje virusnih infekcija je zdrava ishrana koja obiluje unošenjem vitamina C, cinka, magnezijuma i drugih fitonutrijenata koji pomažu u borbi protiv infekcija i održavaju zdravlje imuniteta. Probiotici koji se mogu pronaći u određenoj hrani također pomažu u održavanju dobrog imuniteta.

Mnogi lekari zato piju puno jogurta iz koga dobijaju zdrave probiotike. Iako ne postoje čvrsti dokazi da probiotici štite od gripa, neki dokazi tvrde da skraćuju trajanje prehlade, a stvaranje zaliha dobrih bakterija koje nalazimo u hrani u svakom slučaju nije štetno.

8. Razmislite o uzimanju dodataka ishrani

Mineral magnezijum može uveliko ojačati imunitet u prevenciji i borbi protiv prehlade i gripa. Magnezijum pospešuje stvaranje antitela i pomaže ćelijama da postanu aktivnije u zaštiti od mikroba i virusa. U sezoni prehlade i gripa dobro je osigurati telu i dovoljne količine cinka koje će se tada lakše boriti protiv bolesti ukoliko se razbolite.

9. Izbegavajte unošenje bakterija u kuću

Kada se vratite kući nakon što ste celi dan bili napolju, vodite računa o tome gde stavljate stvari koje ste imali sa sobom. Torbe, ruksaci i drugi predmeti koje ste nosili na poslu, fakultetu ili na drugim mestima, možda su bili na podu ili drugim prljavim površinama.

Zato ih nemojte odlagati na kuhinjske površine, sto i na slična mesta. Dobro bi bilo da mala deca presvuku svu odeću kada dođu iz škole ili vrtića gde često sede na podu igrajući se s igračkama i drugim predmetima koji možda nisu čisti.

10. Nosite zaštitnu masku

Nekim ljudima jednostavno je neugodno da nose zaštitne maske preko usta i nosa, ali one mogu biti da pomognu u prevenciji prenošenja zaraznih bolesti. Zato ih lekari nose u sezoni prehlade i gripa kada su u kontaktu sa pacijentima, ali i kod kuće kada član porodice ima simptome poput kašlja. Maske mogu biti korisne i dok putujemo javnim prevozom.

Izvor: Zadovoljna.hr