PO KRITERIJUMIMA PONAŠANJA, MISLI I OSEĆANJA

S vremena na vreme svi se ponekad osete neraspoloženo i bezvoljno iz nekog razloga. Svakodnevna rutina, fizički umori i neraspoloženje vrlo lako mogu podsetiti na depresiju. Evo kako napraviti razliku između lošeg raspoloženja i depresije!

 

Kao što smo rekli, svi se mi ponekad osećamo neraspoloženo, međutim neki ljudi ta osećanja doživljavaju intenzivnije. To može trajati tokom dužeg vremenskog perioda (nedeljama, mesecima pa čak i godinama).

simptomi depresije

Ponekad se to stanje javlja bez nekakvog naizgled naročitog i konkretnog razloga. Često tada čujemo „trgni se“, „osvesti se“, „da li vidiš gde se nalaziš“, ali to često nije dovoljno da se neko oporavi i poboljša svoje psiho-fizičko zdravlje. U tom slučaju preporučujemo da zakažete svoju prvu seansu kod psihoterapeuta i dobijete stučnu psihološku pomoć i podršku.

Depresija je zapravo mnogo više od lošeg raspoloženja, to je ozbiljno psihičko stanje koje utiče kako na mentalno, tako i na fizičko stanje čitavog organizma. Može doći i do poremećaja sna, te ukoliko traje duži vremesni period, može narušiti celokupno zdravlje organizma.

Kao što je već rečeno, ukoliko se nedeljama tokom većeg dela dana osećate bezvoljno, napeto, neraspoloženo i tužno, izgubili ste interesovanje za bavljenje nekim svakodnevnim aktivnostima, i doživljavate neke od sledeće navedenih simptoma, postoji mogućnost da ste u depresiji.

U ovom se psihičkom stanju nalazi veliki broj ljudi. Međutim, depresija se ne prenosi kao virus, iako ponekad drugi ljudi zaista mogu doprineti razvoju ovog psihičkog stanja.

Uzroci depresije mogu biti raznovrsni, i često zavise od individualnih faktora i korelata. Može nastati i kao posledica stresa, a može se razviti i iz neadekvatnog i otežanog tugovanja usled gubitka bliske osobe.

Važno je naglasiti, da svi mi doživljavamo simptome depresije s vremena na vreme, i to ne znači da odmah bolujemo od nje. Dešava se da ljudi pate od depresije, i to najčešće nekoliko godina u kontinuitetu, a da uopšte nemaju njene simptome.

depresija i simptomi depresije

Simtomi depresije se mogu svrstati u nekoliko grupa, u odnosu na prirodu javljanja.

Pa tako u grupu  osećanja spadaju sledeće:

  • skrhkanost,
  • krivica,
  • nezadovoljsvo, frustriranost,
  • slabo ili prividno samopouzdanje,
  • tuga,
  • razočaranost,
  • neodlučnost,
  • osećanje mizernosti i jadnila.

U okviru grupe simptoma koji obeležavaju ponašajne aspekte i karakteristike prosečne osobe koja boluje od depresije, nalaze se sledeći simtomi:

  • osoba retko izlazi napolje,
  • ne završava svoje obaveze u školi, na poslu, u kući,
  • osamljuje se i povlači od bliske porodice i kruga prijatelja
  • koristi alkohol i sedative
  • ne obavlja aktivnosti koje je nekada volela da radi
  • ima lošu koncentraciju

Ovo su neke od čestih misli koje se javljaju ruku pod ruku sa depresivnim stanjem organizma:

  • „Ja sam propalica“
  • „Ja sam kriv/a“
  • „Ništa dobro mi se ne dešava, niti će mi se dogoditi“
  • „Ovo je sve bezvredno“
  • „Drugim ljudima je bolje bez mene“

Pored neprijatnih osećanja, misli i ponašanja, postoji još jedna vrsta simptoma koja intenzivno obeležava depresiju.

Reč je o fizičkim simptomima. Depresivne osobe često osećaju umor i bol u mišićima. Česti su i problemi sa spavanjem, pa je česta pospanost preko dana, a nemogućnost održavanja sna tokom noći. Povećan ili smanjen apetit je karakterističan za depresiju, pa je još jedan od simptoma depresije veći ili manji broj kilograma nego inače.

Ukoliko ste prepoznali neke od simptoma depresije kod sebe, a oni pritom traju duže od dve nedelje, preporučujemo vam da zakažete termin kod psihologa ili psihoterapeuta.