OAZA ČISTE PRIRODE

Svedoci smo vremena u kom asfalt predstavlja velikog neprijatelja koji se poput kancera širi velegradima, ali i manjim mestima.

 

Nažalost, ovih se dana sve češće seku stabla, i neplanski gradi po svim gradovima. Ljudi i dalje biraju za svoje naseobine mesta gde ima prirode, ili je makar priroda na dohvat ruke.

botanička bašta

Agencije za nekretnine u Beogradu nude brojne mogućnosti da se u moru asfalta pozicionirate negde gde ipak ima parkova i uređene prirode. Jedno od takvih mesta jeste i Botanička bašta usred Starog grada, koja je nastala sa kraja devetnaestog veka i dalje predstavlja veoma značajnu arteriju grada.

Pančićev zahtev

Bilo da živite u Beogradu, da ste privremeno tu ili ste samo posetioci, ovo mesto, pozicionirano između Bulevara Despota Stefana i Takovske, privlači pažnju. U Beogradu je 1874. godine na predlog Josifa Pančića nastala Botanička bašta. Međutim, ona nije bila na današnjoj lokaciji. 1889. je Gospodar Jevremovo imanje, Velikoj školi poklonio Milan Obrenović, želeći jedino da se to mesto zove Jevremovac. Iako je mesto pretrpelo razna oštećenja, danas botanička bašta broji preko 150.000 herbarskih listova i preko 300.000 prepariranih biljaka, sakupljenih na području Balkana.

Učionica na otvorenom

Zanimljiv je podatak da je bašta deo Instituta za botaniku jednog od najstarijih fakulteta u jugoistočnoj Evropi. Biološkog fakulteta. Više od 2.000 biljaka, odnosno različitih vrsta nalazi se u bašti. A preko 300 vrsta drveća je prisutno u ovom rajskom vrtu. Čini se da je Botanička bašta smeštena kao ostrvo u asfaltu, ali ipak ona nije preterano daleko od Dunava. Na ovom mestu nalazi se i dosta znamenitosti u vidu arhitekture. Zato se Beograđani, ali i oni koji dolaze u Beograd, odlučuju da se ovde zgnezde.

Karakteristike Botaničke bašte

Imanje botaničke bašte je nastalo na mestu gde su nekada bile šume u kojima je preovladavao poljski jasen, cer i bukva. Što se tiče autohtone vegetacije ovog područja, jedino su poneko stablo lužnjaka, cera i jasena tu bila. Ta stabla stara su i po 120 godina.

Znamenite ulice Starog grada

Botanička bašta se formalno nalazi u Opštini Stari grad, ali mnogi ovaj deo grada još uvek umeju da nazovu Dorćolom. Ona je sa jedne strane omeđena Takovskom ulicom, Cvijićevom i nekada ulicom Đure Đakovića, koja se danas zove Venizelosova. Sve ove ulice predstavljaju Beograd u najboljem ruhu jer su se pobrinule da ga definišu kao grad gospodštine. Beograd obiluje arhitekturom koja je vremenski smeštena u početak dvadesetog veka, pa ponegde izgleda zaista impresivno, iako je s vremena na vreme prošaran nekim modernim zdanjem.

Još jedna oaza u Beogradu

Nije Jevremovac jedina oaza biljaka među asfaltom. Beograd ima tu sreću da je pozicioniran na dve reke, pa obiluje ostrvima. Veliko ratno ostrvo, na primer, ima izuzetno bogatu faunu, a na ostrvima na rekama nalazi se veliki broj autentičnih primeraka ptica. Kako se ophodimo prema njima, tako će nam se i vraćati. Zbog toga uvek moramo biti svesni da svaki sačuvan list, svako drvo i svaki segment prirode mora da nam bude saveznik, a ne neprijatelj, kako bi ova planeta potrajala duže.