U SREDIŠTU SVEGA

U mnogim religijama i predanjima, počev od drevnih Egipćana, preko Grka, Rimljana, starih Inka, u pričama o nastanku sveta nalazi se jaje.

 

Jaje uzimamo zdravo za gotovo, ali ako se malo zamislimo i zavirimo kroz njegovu ljusku od kalcijum-karbonata, otkrićemo čitav mikrokosmos koji se ne razlikuje od celog svemira.

jaje

Već hiljadama godina jaje se nalazi u centru ljudske egzistencije. U mnogim religijama i predanjima, počev od drevnih Egipćana, preko Grka, Rimljana, starih Inka, u pričama o nastanku sveta nalazi se jaje.

Prastanovnici južne Kalifornije, pleme naroda Kahula verovalo je da je svet nastao iz razbijenog jajeta. Plemena koja su naseljavala Omahu, Nebrasku i Ajovu verovala su da je jaje palo u svetski okean. Unutar njega su bile sve majke i svi očevi svega što će biti rođeno.

Tako kaže predanje, a šta kaže nauka?

Nasin satelit Vilkinson je 2006. godine sakupio podatke koji ukazuju na to da je i sam svemir u obliku elipsoida, odnosno da je ovalnog jajastog oblika. Naučnici ovu tezu ne mogu niti da dokažu, niti da ospore, ali ostaje mogućnost da verovatno živimo u jednom jajetu koje se neprestano širi.

Johan Kepler je još 1609. godine potvrdio da se planete, uključujući i našu, okreću oko Sunca ne baš po pravilnoj kružnici, već da imaju elipsastu orbitu. Zato nam i Mesec na noćnom nebu nekada izgleda veći, a nekada manji.

Postoji još jedna sličnost između Meseca i jajeta. Mada izgleda kao da je glatka, ljuska jajeta ima najmanje 17.000 sićušnih kratera po sebi. Osim toga, ljuska je i polupropustljiva i kroz nju prolaze vazduh i vlaga.

Jaje je struktura koja nema nikakvu spoljašnju podršku, a ipak je dovoljno jako da zaštiti i razvije život u sebi. Ako se na jednu tačku izvrši pritisak, on će se podjednako rasporediti preko cele kupole. Zato je nemoguće smrskati jaje u dlanu jedne ruke.

Ljudi su želeli da kopiraju ovaj savršeni, aerodinamični, prirodni oblik koji nema ni početak ni kraj. Međutim, tek krajem 20. veka arhitekte su se osmelile da projektuju građevine u obliku jajeta. Ipak, jaja su oduvek bila inspiracija umetnicima, od Dalija do Faberžea, ali i u filmovima i u literaturi.

Belančevine jajeta imaju savršenu kombinaciju aminokiselina koje učestvuju u izgradnji ljudskog tkiva. Bolju kombinaciju ima samo majčino mleko.

Jaja pržimo, poširamo, pečemo, kuvamo, a proleće dočekujemo uskršnjim šarenim jajima. Izgleda da jaje u sebi krije mnogo veću tajnu no što nam se na prvi pogled čini.

Izvor: BBC.com