UDAR NA INTIMU

„Pametni“ kućni asistenti kao što su Siri (Epl) ili Aleksa (Amazon) mogu da prisluškuju svakog ko ih koristi. I u Nemačkoj se javljaju ideje da se, kao u SAD, omogući pristup službama intimnim podacima iz domova građana.

 

Aparati gledaju kakvo će biti vreme, puštaju nam omiljenu muziku, podsećaju na dnevne obaveze – i to sve na zahtev. Zovu se Aleksa ili Siri i oni su san svake totalitarne vlasti i noćna mora boraca za zaštitu privatnosti podataka.

kućni asistenti

Ljudi pomoću govornih asistenata povezanih na internet i „pametnih“ frižidera, televizora ili alarmnih uređaja iz minuta u minut prosleđuju važne podatke iz privatnog života. Svako ko tome ima pristup i način da pretraži tu ogromnu količinu podataka, znao bi praktično sve o ljudima. Sve navike, šta vole, za koga glasaju, sa kime telefoniraju – da li krše zakon.

U tome ministri unutrašnjih poslova nemačkih pokrajina – iz redova Demohrišćana i Socijaldemokrata – vide šansu. U zaključcima njihovog sastanka stoji da organi gonjenja treba da budu u stanju da „prepoznaju, pohrane i procene digitalne tragove“ ove vrste.

Prošireno u SAD

Opozicija i borci za zaštitu privatnosti podataka su zabrinuti. Marko Bušman, šef poslaničkog kluba Liberala, govori da bi se radilo o „masovnom napadu na privatnu sferu pojedinca“.

„Internet stvari sa svojim senzorima i mikrofonima bi postao potencijalni svet bubica za prisluškivanje“, rekao je on.

Buni se i član vladajućih Socijaldemokrata Ulrih Kelber, koji je i poverenik za zaštitu podataka: „Osećaj neprimetnosti, koji daje jedna demokratska država, je prošlost.“ On sumnja da bi nova ovlašćenja za policiju pomogla u borbi protiv krivičnih dela.

Markus Bekendal, glavni urednik portala netzpolitik.org koji se bavi digitalnim svetom i privatnošću, strahuje da će opasti poverenje građana u nove tehnologije. Ljudi kupuju aparate „sa ugrađenim mikrofonima koji se mogu upotrebiti kao prislušni uređaji kod kojih nikad ne znate da li ih i neko drugi prisluškuje“.

Ovakav oblik prisluškivanja je već uveliko raširen u Sjedinjenim Državama, kaže Bekendal. Tamošnje bezbednosne službe „veoma rado i često“ posežu za ovim aparatima, odnosno podacima koje su sačuvali ovi kućni asistenti, prenosi novinar.

Pri tome bi porodični stan za državu, prema važećim zakonima, morao da bude zabranjena zona osim u slučaju da postoje jake indicije da se tamo dešava nešto protivzakonito. Savezni ministar unutrašnjih dela Horst Zehofer i sada uverava da će privatna sfera ostati zaštićena. Trenutno je za prisluškivanje nečijeg doma potreban sudski nalog.

Od proizvođača zavisi šta kućni asistenti beleže i čuvaju od podataka. Siri koju proizvodi kompanija Epl bi trebalo da većinu zadataka obavlja lokalno, bez pristupa klaudu. Aleksa (proizvod Amazona) pak sve čuva na internetu čim je ukućani prozovu po imenu i zadaju joj posao.

Država treba da zaštiti

Šta to znači za građane u Nemačkoj, Srbiji ili bilo gde van Sjedinjenih Država? Da zapravo pristaju da njihove podatke prikupljaju kompanije iz Amerike koje ne podležu lokalnom već američkom zakonodavstvu.

„Istinski ogromna opasnost za slobodu u našoj demokratiji dolazi od potpuno nekontrolisanog sakupljanja podataka od strane američkih tehnoloških platformi u našim domaćinstvima i samim tim u privatnoj sferi građana“, kaže Filip Velte, potpredsednik Udruženja nemačkih novinskih izdavača.

Markus Bekedal priželjkuje jaku državu kada je reč o kontroli ovakvih kompanija – i suzdržanu državu kada je reč o uplivu u privatnost građana. „Voleo bih da imamo službe koje pažljivo nadgledaju Amazon, Gugl i ostale i šta oni čuvaju na serverima. No, nikako ne bih želeo da imamo službe koje bi kod mene kao novinara koristile takve tehnologije i nadzirale razgovore sa izvorima.“

Bekedal dodaje da govorni asistenti olakšavaju život mnogim ljudima. No, on ih ne želi u svojoj kući. „Nemam nijedan takav aparat u privatnoj sferi jer im ne mogu verovati. Sve dok ne postoje alternative, ja ću radije da se odreknem govornih asistenata jer se tako osećam sigurnije.“

Izvor: DW.com