NIŠTA OD DOGOVORA

Serđo Markione, čovek koji je spasio „Fijat“, a potom i „Krajsler“, bio je veliki pobornik fuzije. Kompanija koju je napravio sada mora da pronađe drugog partnera nakon što se njegov plan o udruživanju sa „Renoom“ srušio.

 

„Fijat-Krajsler“ je odustao od predloženog spajanja sa „Renoom“, nakon što je francuska kompanija tražila još vremena za donošenje odluke o ponudi. Ovako je, ukratko, propalo spajanje Fijata i Renoa. Međutim, koji su glavni razlozi ove odluke?

spajanje fijata

Najveći deoničar „Renoa“ – francuska vlada, nije bila spremna da potpiše ugovor. Ipak, logika iza spajanja ostaje važeća, kako je francuski proizvođač automobila objasnio u izjavi u kojoj žali zbog odustajanja od novog posla.

„Smatramo da je prilika pravovremena, da ima primamljivu industrijsku logiku i velike finansijske zasluge, a što bi rezultiralo globalnim auto centrom sa sedištem u Evropi“, saopštio je „Reno“.

Markione, koji je vodio italijansko-američkog proizvođača automobila do svoje smrti prošle godine, verovao je da se proizvođači automobila moraju udruživati kako bi smanjili troškove i prestali trošiti dragoceni novac.

Kombinovanjem „Fijat-Krajslera“ i „Renoa“ stvorio bi se treći poveličini proizvođač automobila na svetu, a „Dženeral Motors“ bi pao na četvrto mesto. Sam „Krajsler“ je na osmom mestu najvećih svetskih proizvođača četvorotočkaša.

Markione je u prezentaciji 2015. godine „Ispovesti kapitalističkog ovisnika“ naveo da auto kompanije troše previše novca na dupliranje aktivnosti. Bilo bi bolje, smatra Markione da, udruže snage, podseća Si-En-En.

Prema pisanju Njjujork Tajmsa, odustajanje od predloženog spajanje kompanija, za koji se smatralo da bi mogao biti nosilac transformacije auto-industrije, dovelo je do pada akcija obe grupacije.

Vrednost akcija obe kompanije, koje su skočile nakon što je „Fijat“ objavio svoju ponudu prošle nedelje, pale su, i to deonice „Renoa“ za sedam odsto, a italijanske kompanije za četiri odsto. Akcije „Fijata“ su, nakon pada, zabeležile rast, navodi Njujork Tajms.

Kombinatorika pregovora

Sva spajanja zahtevaju balansiranje između različitih interesa, sve dok sve strane u procesu ne budu zadovoljene.

Ovaj dogovor koji bi stvorio trećeg po veličini proizvođača automobila na svetu, međutim, imao je kao zainteresovanu stranu i uticajnu francusku vladu, piše Njujork Tajms.

„Reno“ se često opisuje kao krunski dragulj francuske industrije. Vlada je pod političkim pritiskom da sačuva dobro plaćena radna mesta. Takođe, pokrenuto je i pitanje nacionalnog ponosa kada je počela priča o spajanju sa „Fijatom“, navodi američki list.

Francuska vlada ima 15 odsto udela u kompaniji i predstavnika u upravnom odboru. Prema prvoj ponudi, koja je podrazumevala jednako učešće oba entiteta u novoj kompaniji, francuska vlada bi spala na 7,5 odsto i zadržala bi predstavnika u odboru.

Francuski ministar finansija Bruno Lemer prošle nedelje sastao se sa čelniicma „Renoa“. Zahtevao je da sedište nove kompanije bude u Parizu i da, ako bude otpuštanja radnika, poslove izgube prvo radnici u SAD i Italiji, a tek oni iz Francuske, navela je osoba upućena u pregovore.

Međutim, direktor Džon Elkan uporno je insistirao na stvaranju kompanije koja ne bi bila pod političkim uticajem.

Veruje se i da su sindikati imali važnu ulogu u pregovorima. Njihovi čelnici bili su skeptični nakon „Fijatove“ ponude plašeći se otpuštanja. „Reno“ je već ukinuo najmanje 22.000 radnih mesta od 2005. godine.

Izvor: CNN/NY Times