PISAC I HUMANISTA

Anton Pavlovič Čehov, osim toga što je bio veliki pisac, bio je i čovek koji je pružao pomoć kome je potrebna. Veliki dobročinitelj je bio ovaj lekar po profesiji, a o njegovim takvim delima se malo zna.

 

Za samo 44 godine života koliko je poživeo, od kojih je polovinu bolovao od tuberkuloze koja ga je i odvela u smrt, pisac nije samo napisao čuvena dela, koja se nalaze u 20 tomova svetski proslavljene proze, već je bio veliki dobročinitelj, ostavivši iza sebe mnogo dobrih dela.

veliki dobročinitelj

Između ostalog, Čehov je za svog kratkog života uradio sledeće:

– Sagradio je četiri seoske škole, zvonik, vatrogasnu postaju za seljake, put do Lopasnje i to sve suprotstavljajući se pasivnom otporu zemstva, uobraženosti izvođača radova i ravnodušnosti seljaka.

– Osnovao je u Taganrogu javnu biblioteku i poklonio joj više od 2.000 svojih knjiga; a tokom 14 godina neprestano je dopunjavao.

– Dok je živeo u Melihovu, svake godine je kao lekar primao više od hiljadu bolesnih seljaka sasvim besplatno i snabdevao svakog od njih lekovima.

– U vreme kolere, u svojstvu sreskog lekara,sam i bez ijednog pomoćnika, opsluživao je 25 sela.

– Izveo je herojsko putovanje na ostrvo Sahalin, sam je uradio popis celog naselja na ostrvu, napisao knjigu „Ostrvo Sahalin“ dokazavši brojevima i činjenicama da je prinudni rad u carstvu „bezvredno pražnjenje imućnih i sitih nad obespravljenom ljudskom ličnošću.“

– Pomagao je hiljadama ljudi (sadržaj mnogih pisama Čehovu u katalogu sabranih dela formulisani su ovako: „Zahvalnost za dobijeni novac …“, „Zahvalnost za posredovanje u dobijanju posla…“, „Zahvalnost za trud oko pasoša…“ itd ).

– U razorenom Melihovu posadio je oko hiljadu stabala višnje i zasejao ogoljene šumske parcele jelama, klenovima, borovima, hrastovima, arišima; na spaljenoj prašnjavoj zemlji na Krimu posadio je trešnje, palme, kiparise, jorgovane, višnje, dudove, ribizle i predivan cvetnjak.

Ovo su samo neka od dobrih dela velikog Antona Pavloviča Čehova.