HRONIKA VUČITRNSKOG SELA

Knjiga je plod detaljnog istraživanja o porodici Radeč, kao i o ostalom stanovništvu i događajima koji su vezani za KiM, a odnose se na podčičavska sela Drvare, Resnik i Šalce.

 

U okviru Kulturno-prosvetne zajednice Srbije i Udruženja Srba sa Kosova i Metohije nedavno je objavljena knjiga Branka R. Radeča u sastavu Hronika sela i gradova, pod naslovom „Drvare na Kosmetu i Radeči od 14. veka“.

radeč

O selu Drvaru u Vučitrnu u skorije vreme niko nije pisao tako da je Branko R. Radeč dugo tragao za izvorima iz kojih je crpeo podatke za ovu knjigu. Knjiga je svojevrsna hronika prošlog vremena o jednom selu i porodici Radeč koja se početkom prošlog veka (1920) doselila na Kosovo i Metohiju iz Crne Gore i tu bila do 1999. godine. Knjiga je napisana na 280 strana, a izvori su pored ostalog: Arhiv Srbije, Narodna biblioteka Srbije, štampane publikacije i raznovrsna internet izdanja.

O imovini, sudstvu, vladavini prava posle 1999.

Autorsko delo Branka Radeča „Drvare na Kosmetu i Radeči od 14. veka“ ima za cilj da ostavi trag o rodnom selu autora u kome je proveo detinjstvo i mladost, kao i o selima Resnik i Šalce u kojima je živela porodica Radeč. Knjiga sadrži i oko 100 fotografija, 10 mapa i sedam tabela. U drugom delu knjige autor je pisao isključivo o porodicama Radeč, njihovom poreklu, istoriji i migracijama uz navođenje rodoslova i porodične fotografije.

– Cilj ove knjige, koju sam pisao dve godine, je da osvetli život i istoriju moje porodice, ali i drugih srpskih porodica, kako starosedelačkih tako i naseljeničkih. Ne upotrebljavam ružni izraz „kolonisti“ jer ona ne samo da je stranog porekla nego podrazumeva i osvajanje tuđih teritorija. A mi smo se jednostavno vratili tamo gde smo nekad do Kosovske bitke i bili. Naseljavanje Kosova i Metohije značilo je ispravku istorije koju su unakazili otomanski Turci, kao što su istoriju modernih vekova unakazili i zatrovali nezajažljivi Germani, od Franje Josifa, preko Hitlera do Kola, Genšera, Klintona i drugih – kaže Branko R. Radeč.

Recenzent knjige profesor Miladin Raspopović kaže da je ova knjiga Branka R. Radeča nastala ukrštanjem istorije, geografije i antropologije sa politikom.

– Radeči iz Petrove porodice su do te mere terorisani u vreme titoizma da joj je nemoguće naći parnjaka u vučitrnskom kraju. Lično sam video celu Petrovu porodicu 1947. godine kod Kaljaje kako ih vode u zatvor, možda iz turskog vremena – napominje profesor Raspopović.

Branko R. Radeč je u knjizi „Drvare na Kosmetu i Radeči od 14. veka“ detaljno istraživao sve o nazivima, hidrografiji, klimi, grobljima, Čičavici u Dravaru i opštini Vučitrn. On je takođe zabeležio i ostavio pisani trag i o nemačkoj okupaciji i građanskom ratu 1941-1945. godine i o Drvaru u ratu i NATO bombardovanju. Autor nije izostavio ni školstvo i obrazovanje, komšijski život, uspešne i poznate ljude iz sela Drvara, a takođe ni imovinu, sudstvo i vladavinu prava posle 1999. godine od dolaska međunarodne misije KFOR i UNMIK. Malo se istraživača bavilo podčičavskim selima među kojima je jedan od retkih Srđan B. Mladenović u svojoj doktorskoj disertaciji „Crkveni posedi na Kosovu i Metohiji u srednjem veku“ koja je Branku R. Radeču poslužila kao jedan od 50 izvora.

On između ostalog kaže: „Svetostefansko vlastelstvo je osnovano 1314-1316, kada kralj Milutin osniva manastir Svetog Stefana u Banjskoj. Osnovane su tri metohije: Ibarska, Sitnička i Hvostanska. Sitnička nahija je međa sela na levoj strani Sitnice. Međa počinje s juga, od Mlinskog puta, koji nosi ime po brojnim vodenicama koje su radile na Sitnici. Na karti vojnogeografskog instituta Kraljevine Jugoslavije iz 1039. godine ubeleženo je 27 vodenica što nam kazuje da ih je u srednjem veku bilo najmanje toliko ako ne i više.

Slikoviti zapisi o odnosima među komšijama

Knjiga Branka R. Radeča je prošarana i slikovitim reporterskim zapisima koji govore o komšijskim odnosima. Radeč je takođe pisao i o NATO bombardovanju u Drvaru tokom rata 1999. godine. On kaže da rat na Kosovu i Metohiji označava dva parlelna oružana sukoba oko srpske pokrajine u drugoj polovini 20. veka.

Prvi je bio sukob albanskih terorista iz redova Oslobodilačke vojske Kosova sa jedne strane, i jugoslovenskih snaga bezbednosti sa druge (1996-1999), a drugi sukob je bombardovanje vojnih i civilnih ciljeva na Kosovu i Metohiji širom SRJ od strane NATO pakta, predvođenog Sjedinjenim američkim državama. NATO bombardovanje izvršeno je bez dozvole Ujedinjenih Nacija, a predstavljalo je pokazivanje sile najvećeg vojnog saveza protiv jedne male, usamljene i ekonomskim sankicjama iscrpljene zemlje.

Kao povod za intervenciju poslužile su optužbe da jugoslovenske i srpske vlasti planski vrše etničko čišćenje kosovskih Albanaca, kao i nerpihvatanje sporazuma iz Rambujea od strane jugoslovenskih vlasti. Rat je okončan Kumanovskim sporazumom i donošenjem rezolucije SB UN 1244 po kojoj je SRJ privremeno predala svoj suverenitet nad KiM međunarodnoj misiji UN (UNMIK) i međunarodnim mirovnim snagama (KFOR).

Kosovski Albanci su jednostrano proglasili nezavisnost Kosova 17. februara 2008. godine što Srbija ne priznaje. U knjizi Branka Radeča opisana su i detaljno predstavljena stradanja Srba pre, tokom i posle rata 1999. Zabeleženi su spiskovi sa ubistvima Živića, Mitrovića, Skulića, Šaranovića, Rančića, Tenjevića, Kadriu, Alija i drugih.

Autor: Slavica Đukić