Analna – perianalna fistula (Fistula ani)

Perianalna ili analna fistula je nenormalna veza u vidu kanala koji povezuje analni kanal sa perianalnom kožom. To je hronično stanje koje u velikoj većini slučajeva nastaje nakon izdreniranog ili spontano perforiranog perianalnog abscesa.

Ređi uzrok nastanka fistule su Kronova bolest, maligne bolesti debelog creva, zračna terapija, prethodne operacije u ovoj regiji, različite infektivne bolesti, kada postoje izvesne specifičnosti u lečenju.

Šta je analna fistula, zanimljivosti i kako se leči

Tegobe nekada traju i godinama pre nego što se pacijenti odluče za operaciju, koja je jedini način izlečenja.

Zanimljivost:

Iako su perianalne fistule bile poznate još u vreme Hipokrata (460 B.C. – 370 B.C.) i opisane tokom vekova, posebnu pažnju počele su da dobijaju u 19-om veku, bolešću Charles Dikens-a.

Njega je uspešno operisao dr Frederick Salmon u Londonu 1841 godine, u to vreme bez anestezije. On je nastanak fistule kod Dikensa pripisao njegovom dugom sedenju. Dr Salomon je u to vreme imao svoju skromnu ambulantu za “za pomoć siromašnima koji boluju od fistule, hemoroida i drugih bolesti završnog dela debelog creva”.

Kako je Dikens bio jako zahvalan, sam je donirao 10 gvineja i nagovorio lorda Iveagh, vlasnika pivare Guinness, da pomogne g-dinu Frederick-u i finansiranju izgrdanje nove bolnice, 1854 godine, pod novim nazivom.

Danas je ta bolnica čuvena i nosi ime St. Marks Hospital. Po penzionisanju Dr Salmona, 1859 godine, zaposlena su dva nova hirurga koja su pomogla osnivanju nove specijalizacije, proktologije.

Klinička slika:

Ono što prati analnu fistulu je povremeno curenje zamućenog, žućkastog ili sukrvičavog sadržaja kroz spoljašnji otvor na koži oko anusa, što pacijenti često opisuju kao “bubuljicu koja curi”. Ova pojava je vodeći simptom. Pored toga mogu se javiti svrab i mukli bolovi koji nastaju kada se fistulozni kanal privremeno zatvori.

Fistule se najčešće javljaju kod osoba starosti 30-50 godina i 2-5 puta su češće kod muškaraca.

Dijagnoza:

  • Digito-rektalni pregled je prvi i osnovni pregled na kome lekar već inspekcijom može videti jedan ili više otvora na koži oko analnog otvora, koje zovemo spoljašnji otvor. Od ovog otvora kreće kanal poput tunela do unutrašnjeg otvora koji se nalazi na sluzokoži analnog kanala i koji se pregledom može često, ali ne i uvek, identifikovati, što je neophodno za uspešno lečenje fistule. Takođe, pregledom se verifikuje integritet sfinkternih mišića što je od velikog značaja, posebno kod žena. Ovo je ujedno i najvažniji deo pregleda pri kome se prstom i uz pomoć sonde koja se uvodi kroz spoljašnji otvor, može u većini slučajeva otkriti postojanje fistule kao i njen tok.
  • Anoskopija je pregled pomoću posebnog uređaja sa svetlom (anoskop) koje pomaže u vizualizaciji unutrašnjosti analnog kanala. Pregledom se uglavnom ne može videti unutrašnji otvor fistule, ali je važan ukoliko postoji sumnja na upalu debelog creva kada lekar može tražiti i kolonoskopiju.
  • Ultrazvuk analnog kanala ili endoanalni ultrazvuk je ultrazvuk pri kome se ultrazvučna sonda uvodi kroz analni kanal. Pregled pomaže u otkrivanju toka fistuloznog kanala, otkrivanju eventualnih bočnih grana kao i zahvaćenosti mišića, sfinktera.

Ponekad su od značaja fistulografija (rentgensko snimanje fistuloznog kanala sa kontrastom), magnetna rezonanca i manometrija (merenje pritisaka u analnom kanalu u svrhu procene tonusa i rada sfinktera).

Cilj svih pregleda je pronaći unutrašnji otvor fistue, što nije uvek lako. Nekada i pored svih urađenih pregleda nije moguće videti celu fistulu pre operacije, pa se pregled ponavlja u operacionoj sali, u anesteziji.

Ukoliko se unutrašnji otvor nije identifikovao, bolje je odustati od operacije i odložiti je za drugi put, nego insistirati na operaciji što može samo komplikovati dalje lečenje.

Analna fistula – lečenje:

Perianalna fistula leči se isključivo operacijom.

Zbog velike raznolikosti toka fistule i stepena kompleksnosti, operativno lečenje može varirati od jednostavnog i efikasnog, do komplikovanog sa neizvesnim uspehom. Lečenje analne fistule je godinama bilo opterećeno stalnim recidivima i u proktološkim krugovima je bila poznata rečenica: ”Pacijenti s analnom fistulom hodaju po svetu i kompromituju hirurge”.

Jednostavna analna fistula leči se fistulotomijom. Kanal fistule preseca se preko kože direktno iznad sonde koja je provučena kroz kanal kao vodič, od spoljašnjeg do unutrašnjeg otvora.

Ponekad ovo uključuje isecanje malog dela analnog sfinktera, mišića, ali je kod ovakvih fistula rizik od značajne promene kontinencije veoma mali. Ovako nastala rana potom zarasta sama, bez potrebe za previjanjem.

Kompleksna analna fistula je dublja, zahvata sfinktere i može da ima više kanala. Kod ovakvih fistula da bi lečenje bilo uspešno, moralo bi se iseći previše mišića što bi moglo dovesti do inkontinencije (nezadržavanja gasova i/ili stolice).

U tim slučajevima hirurg će sa vama razgovarati o drugim opcijama lečenja. Jedna od opcija je postavljanje setona. Seton je deblji konac ili gumena traka koja se provlači kroz otvor na koži, duž fistule, do unutrašnjeg otvora i izvlači napolje kroz anus. Onda se vezuje u omču i ostavlja da stoji nekoliko nedelja ili meseci. Najčešće se koristi labavi seton.

On podstiče drenažu i omogućava da putanja fistule postepeno zarasta oko setona, ostavljajuci zrelo ožiljno tkivo. Druga opcija je seton koji se doteže u određenim intervalima čime postepeno preseca zahvaćen mišić dajući mu vremena da fibrozira (zaraste). Seton uglavnom ne pravi veću nelagodnost, može se normalno ići u toalet i kupati se.

Dr Sci Med. Milena Šćepanović

Ordinacija Proktomed Dr Milena Šćepanović proktolog

Proktološki pregled: Ako vam je potreban proktološki pregled u Beogradu i pregled analnog kanala, ako vas boli stomak, ako imate probleme sa stolicom, krv u stolici, bol ili svrab u čmaru, bole vas hemoroidi, naglo mršavite, napipavate izrasline na čmaru, onda možete zakazati proktološki pregled ili intervenciju kod Dr Milene Šćepanović našeg vodećeg proktologa.

Termine pregleda možete zakazati u proktološkoj hirurškoj ordinaciji ProktoMed, ulica Mileševska 63, na Crvenom Krstu, Beograd, na sledeće telefone:

+381 64 98000 90

+381 11 244 71 36

Bez mnogo čekanja i stajanja u redovima, u sjajnim uslovima, dobićete pregled savesnog i ozbiljnog lekara i preporuku za terapiju. Savremena infrastruktura, oprema, stručnost medicinskog osoblja i naš proktolog pružiće vam maksimalnu pažnju i posvećenost vašem zdravlju.

www.proktomed.rs