ROĐAK DEDA MRAZA – NISSE 

Biće iz nordijske mitologije, Nisse ili Urtomten, za razliku od svog savremenog imenjaka, jako je mali i najčešće je obučen u sivo, dok na glavi ima veliku kapu koja mu pokriva oči.

 

U švedskoj kulturi osim tradicionalnog Deda Mraza, kojeg svi poznajemo i koji je u Švedsku došao iz nemačke tradicije, postoji i njegov, ne tako dobar rođak Nisse.

nisse

Ovaj čovečuljak postaje sve popularniji u svetu, ali i kod nas pošto ga, kao božićnu dekoraciju, u poslednjih par godina radnje prodaju u sklopu sezonskih, prednovogodišnjeg programa.

Ovo mitološko biće iz nordijske mitologije zove se Nisse, ili Urtomten (što doslovno znači pra-Deda Mraz). Za razliku od svog savremenog imenjaka, jako je mali, i najčešće je obučen u sivu odeću, dok na glavi ima veliku kapu, koja mu često pokriva oči.

Prema starom skandinavskom folkloru Nisse živi na seoskim imanjima, i pomaže oko životinja i poljoprivrednih poslova. Kao znak zahvalnosti, običaj je da se ispred kuće na Badnje veče njemu ostavi tanjir kaše od zoba i musa od jabuke i džema od brusnice.

Prema tradiciji, jako je važno biti ljubazan prema njemu, jer će u suprotnom pobeći i preseliti se u susedno dvorište ili će početi da pravi nestašluke po farmi, od kojih su najčešći vezivanje repova krava u štali, okretanje predmeta naopačke i lomljenja dragocenih stvari.

Ovo stvorenje je često punačko, kao rezultat silnih kaša koje pojede, i nije baš poznato po svojoj ljubaznosti. Uprkos svojoj maloj veličini, Nisse poseduje ogromnu snagu. Lako ga vređa nedostatak odgovarajućeg poštovanja i lenji farmeri. Kao zaštitnik farme i stoke, kazna za loše postupke kretala se od malih poteškoća poput žestokog udarca po uhu do strožih kažnjavanja poput ubijanja stoke ili uništavanja bogatstva na farmi.

Poznata je folklorna priča da Nisse najviše voli kašu s maslacem na vrhu. U često pričanoj priči poljoprivrednik je stavio maslac ispod kaše. Kada je Nisse njegove farme shvatio da mu nedostaje maslaca na kaši, ispunio ga je bes i ubio je kravu koja se odmarala u štali.

Ali, kako je ponovo ogladneo, vratio se do svoje kaše i pojeo je, pa je pronašao puter na dnu posude. Pun tuge, otrčao je da pretraži zemlju kako bi pronašao drugog farmera sa identičnom kravom i zamenio je sa onom na svojoj farmi.

Nakon hristanizacije Skandinavije, Nisse ili Tomte, postaje sve manje popularan. Naime, lik ovog farmerskog vilenjaka počinje da se vezuje za mnogoboštvo i đavola. Folklor je dodao i druga negativna uverenja u vezi s Tomteom, poput one da je postojanje ovog stvorenja na farmi značilo da ste ugrozili sudbinu svoje duše ili da ćete morati da sprovedete razne nehrišćanske obrede da biste namamili Nissea na svoju farmu.

Ljuti Nisse prikazan je u popularnoj dečijoj knjizi švedske autorke Selme Lagerlof „Čudesno putovanje Nilsa Holgersonsa kroz Švedsku“. U knjizi Deda Mraz pretvara nestašnog dečaka Nilsa u malenog Nissea na početku knjige, a Nils potom putuje po Švedskoj na leđima guske.

U moderno doba priča o stvorenju koje pomaže farmerima ponovo postaje popularna. Tradicija Nisse / Tomte vilenjaka povezana sa Božićem i danas. Tomtea prati drugo mitološko stvorenje – Božićna koza (Julbocken). Par se pojavljuje na Badnjak, kuca na vrata domova ljudi i uručuje poklone.

Nisse isporučuje poklone na vratima kuće, u skladu sa modernom tradicijom posete Deda Mraza. Tomte / Nisse se takođe često vidi u pratnji svinje, još jednog popularnog božićnog simbola u Skandinaviji, verovatno vezanog za plodnost i njihovu ulogu čuvara seoskog imanja.

I dalje je u Švedskoj uobičajeno da se za Badnje veče za ovog malog stvora ostavi posuda sa kašom i maslacem, u znak zahvalnosti za pruženu pomoć i poklone.

Izvor: Danas.rs