VIRUS NA RADNOM MESTU

Pojavljivanje klastera koronavirusa analizirano je pa utvrđeno koji je najrizičniji posao u vreme pandemije od koga ljudi najviše obole i završe fatalno.

 

Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti analizirao je pojavljivanje klastera, odnosno grupa zaraženih u raznim radnim okruženjima, i utvrdio da je najrizičniji posao, odnosno da najveći rizik za zarazu koronavirusom imaju zaposleni u domovima za starije i nemoćne, a potom medicinski radnici u bolnicama.

najrizičniji posao

Ali, iako bolnički lekari i sestre obolevaju nešto manje od njih, njihova je smrtnost veća.

S druge strane, prodavnice su se pokazale kao prilično sigurna radna okruženja.

Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti analizirao je pojavljivanje tzv. klastera, u ovom slučaju grupe od najmanje dva zaražena, u raznim radnim okruženjima kako bi podstakao države da obrate poseban oprez na određene grupe radnika i uslove rada koji omogućavaju širenje zaraze.

Analiza je obuhvatila period od marta do jula, a iako su podaci zatraženi od 30 država EU, Evropskog ekonomskog prostora i Ujedinjenog Kraljevstva, svoje brojke – često nepotpune ili bez potrebne diferencijacije – dostavilo je samo 17 država.

Ukupno je prijavljeno 1.377 klastera u radnom okruženju, najviše u zdravstvu i socijalnoj službi.

Ali, nije reč o kompaktnoj celini: najviše su na udaru zaposleni u domovima za starije (591 klaster) i oni u bolnicama, dok su najsigurniji radnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s minimalnom pojavom bolesti. Na drugom mestu radnih okruženja su pogoni za preradu i pakovanje hrane, kao što su klanice, poljoprivredni poslovi, poput branja voća, fabrika.

Sweden bitter - originalni Šveden biter

Širenju zaraze, kako se navodi, pogoduje mali razmak među radnicima ili zajednički smeštaj sezonaca.

U kancelarijskim prostorima zabeleženo je 65 klastera.

Na donjem delu lestvice su trgovine i obrazovne ustanove s 22 klastera, dok su barovi i restorani zabeležili samo pet pojava grupa zaraženih.

Dodaje se, međutim, da je tokom prolećnih meseci rad i obrazovnog i ugostiteljskog sektora bio ograničen.

Čak 95 odsto prijava grupa obolelih dolaze iz zatvorenog prostora, što samo po sebi predstavlja problem jer se više od 80 odsto poslova obavlja u zatvorenom.

Velika incidencija bolesti primećena je u slabo plaćenim zanimanjima, a posebno je opasno za širenje zaraze što mnogi zbog straha od gubitka posla nastavljaju da idu na posao sa simptomima.

Izvor: Sputnjik