MESTO VIŠEVEKOVNIH TAJNI

Jerinin grad je arheološki lokalitet iz perioda kasne antike i ranog srednjeg veka koji se prostire na čak dva hektara na obližnjem brdu opštine Batočina.

 

Jerinin grad je arheološki lokalitet iz perioda kasne antike i ranog srednjeg veka koji se prostire na čak dva hektara na obližnjem brdu opštine Batočina.

jerinin grad

Predmeti, ali i ostaci bedema ukazuju na to da ovaj lokalitet ima dugu, viševekovnu istoriju a sama istraživanja započela su 2019. godine nakon sedamdeset godina od prvih iskopavanja ovog jedinstvenog grada.

Jerinino brdo, arheološki lokalitet u opštini Batočina, još uvek krije svoje viševekovne tajne. Grupa arheologa otpočela je istraživanje pre tri godine otkrivajući sloj po sloj Jerininog grada koji se prostirao na čak dva hektara a svoj vrhunac imao je u periodu kasne antike i ranog srednjeg veka.

„Mi nemamo u čitavoj okolini, ni Kragujevac sa svojih pet opština, lokalitet tih dimenzija. To je zaista jedan lokalitet koji je naseljavan neprekidno i to se vidi na samom lokalitetu, u stratigrafiji lokaliteta koliko tu ide sloj na sloj, kako su ljudi živeli i kako su se naseljavali a u ranom srednjem veku je to očigledno bio jedan izuzetan centar“, objašnjava zas RTV Igor Đurđević, kustos arheolog Narodnog muzeja u Kragujevcu.

Saša Golubović, v.d. direktor Kulturnog centra Dositej Obradović, Batočina podseća da su na tom lokalitetu satelitskim snimcima, iskopavanjima i sondiranjem pronađeni zidovi vizantijskog grada.

„Debljina zidova ukazuje da je ovde bio jako bitan lokalitet. Svuda okolo se nalazi otprilike oko 2.500 grobova što ukazuje na brojnost stanovnika ovog grada“, tvrdi Golubović.

U podnožju Jerininog brda nalazi se i pećina iz doba paleolita tako da čitav kompleks obuhvata svaki razvojni period čovečanstva.

Kustos arheolog Narodnog muzeja u Kragujevcu Igor Đurđević navodi da su u jednom sloju nađeni suostaci koštanih i kremenih alatki koje se vezuju za musterijansku kulturu odnosno period virm dva, što je vreme od 130 000 do 30 000 p.n.e i pripada kulturi neandertalaca.

„I onda ponovo imamo naseljavanje čoveka u istoj toj pećini oko 26 000 godina p.n.e. homo sapiensa, sapiensa“, zaključuje Đurđević.

V.d. direktor Kulturnog centra Golubović kaže da je pećina trenutno konzervirana.

„Ali u planu je da se prilazni putevi urade, prateća infrastruktura, kako bi to građanima i turistima ovde na ovom lokalitetu bilo pristupačnije“, precizira Golubović.

Poslednja veća istraživanja vršena su početkom pedesetih godina prošlog veka. Današnja iskopavanja pokazuju i to da se u dubinama brda nalaze i ostaci kuća, crkava, objekata, a pronađeni predmeti iz svakodnevnog života ljudi dokazuju da je samo brdo bilo veliko naselje do kraja dvanaestog veka.

Izvor: RTV