KO JE ČISTIJI?

Jedno novije istraživanje utvrdilo je da je muška brada prljavija od dlake psa, pošto su u svakom od uzoraka dlake sa lica muškarca nađeni patogeni mikroorganizmi.

 

Muške brade sadrže više potencijalno zaraznih mikroba od krzna pasa, otkrilo je jedno istraživanje.

brada prljavija

Naime, istraživači iz Evrope naišli su na ovo otkriće istražujući bezbednost pasa koji koriste iste skenere za magnetnu rezonancu (MR) kao i ljudi. Oni su svoja otkrića objavili u časopisu „European Radiology“, ukazavši na potrebu za boljim sanitetskim uslovima u bolnicama.

Brada i pseća dlaka

Počelo je s rutinskim pregledima kućnih ljubimaca. Njihovi vlasnici želeli su da provere da li njihovi ljubimci imaju poremećaje u mozgu ili kičmi. Kako većina veterinarskih klinika nije mogla da priušti specijalne MR skenere, vlasnici kućnih ljubimaca su zakazali ove termine u običnim bolnicama.

U evropskim bolnicama postoje MR skeneri namenjeni životinjama i ljudima, ali i oni isključivo za ljude. Istraživači su želeli da otkriju da li korišćenje istog MR skenera posle psa predstavlja bilo kakav zdravstveni rizik za sledeću osobu koja će ga koristiti.

Da bi to utvrdili, istraživači su uzeli uzorke od 18 muškaraca koji nose bradu, starosti od 18 do 76 godina i 30 pasa različitih pasmina.

Istraživači su takođe brisali usta svakom psu kako bi proverili sadržaj bakterija na njima. Osim toga, prikupili su uzorke krzna (dlake) sa ramenog pojasa svakog psa, jer se na ovom mestu infekcija kože obično pojavljuje. Nakon MR skeniranja pasa, istraživači su brisali svaki put taj skener kako bi utvrdili uzorke.

Što se tiče ljudskih subjekata njihovog istraživanja, tim je uzeo uzorke s brade muškaraca za koje je trebalo da se izvrši MR pregled. Svi ljudski ispitanici bili su relativno zdravi, jer nijedan od njih nije bio hospitalizovan tokom prethodne godine.

Istraživači su uporedili prisustvo jedinica koje formiraju koloniju od patogenih mikroorganizama u svim uzorcima. Takođe su proverili opseg bakterijske kontaminacije između MR skenera za pse i ljude s jedne strane, i MR skenera koji je namenjen isključivo ljudima sa druge strane.

Njihove analize otkrile su da uzorci prikupljeni sa brade muškaraca imaju značajno veći broj mikroba u odnosu na uzorke pasa. Apsolutno svi muškarci imali su veliki broj mikroba na svojoj koži i pljuvački, dok je samo 23 psa imalo visok broj mikroba, a ostali psi su imali umerenu količinu. Istraživači su takođe otkrili više patogenih mikroorganizama u bradi muškarca (7 od 18) nego u krznima pasa (4 od 30).

Upečatljiv je nalaz da su MR skeneri koje koriste i psi i ljudi imali niži broj bakterija u poređenju sa MR skenerima koje koriste samo ljudi.

„Pošto se MR skener koji se koristi i za pse i za ljude rutinski čisti nakon skeniranja životinja, postojalo je znatno manje bakterija u poređenju sa skenerima koji se koriste isključivo za ljude“, objasnili su istraživači.

Ljudi, infekcije i higijena

Nalazi ove studije potvrdili su da psi ne predstavljaju rizik za zdravlje ljudi čak i kada koriste isti MR skener, jer je ljudska brada prljavija od pseće dlake.

Pošto su skeneri koje psi koriste rutinski bili čišćeni, imali su niži broj bakterija. MR skeneri samo za ljude su, međutim, pokazali suprotno, postavljajući pitanja o bolničkim uslovima i higijeni pacijenata.

Istraživači su istakli da otprilike 1,7 miliona pacijenata pati od infekcija povezanih sa zdravstvenom zaštitom. Prema podacima Centra za kontrolu bolesti, oko 99.000 tih slučajeva završi smrću u celom svetu na godišnjem nivou.

Istraživački tim tvrdi da ova studija nije bila kritika na račun bradonja. Nije bilo dokaza koji bi pokazali da su žene ipak imale manji broj bakterija. Umesto toga, istraživači su istakli potrebu da bolnice imaju bolje sanitarne prakse kako bi se smanjili slučajevi infekcija.

Takve prakse uključuju sledeće:

  • Da medicinski radnici uvek pere ruke pre i posle rukovanja sa svakim pacijentom
  • Da se kateteri koriste samo kad je potrebno i uklanjaju se odmah kada više nisu potrebni
  • Da se čisti koža u koju je ubačen kateter
  • Da se pravilno upotrebljava pokrivači, maske i rukavice

„Centralno pitanje možda ne bi trebalo da bude da li treba dozvoliti psima da se podvrgavaju skeniranju u opštim bolnicama“, istakli su istraživači, „već bi se trebalo fokusirati na percepciju higijene i razumeti šta predstavlja stvarnu opasnost i rizik za bolničke pacijente“.