DELO PAJE JOVANOVIĆA

U Narodnom muzeju u Beogradu sutra će u 12 časova svečano biti predstavljeno „Krunisanje cara Dušana”, poznato i pod nazivom „Proglašenje Dušanovog zakonika”, a nakon obimnih radova na konzervaciji i restauraciji.

 

Kako naglašavaju iz muzeja, kompozicija „Krunisanje cara Dušana”, veličine preko dvadeset metara kvadratnih sa temom koja prikazuje čin krunisanja cara Dušana u Skoplju 1346. godine, naslikana je kao porudžbina Kraljevine Srbije za potrebe učešća na Svetskoj izložbi u Parizu 1900. godine.

krunisanje cara dušana

Slika je dobila zlatnu medalju i mnogo laskavih priznanja, a do koje mere je ovo remek-delo bilo cenjeno i traženo, govori i podatak da je sve do poznih godina života Jovanović temu krunisanja cara Dušana slikao u više navrata, u različitim formatima, na više načina i za različite potrebe. Sa velikom studioznošću na slici je prikazana 31 istorijska ličnost, a vizuelnoj rekonstrukciji istorijskog događaja Jovanović je pristupio analitično i marljivo, prikupivši podatke najpre u Beču, a zatim i u Veneciji, Carigradu, Skoplju, Prizrenu i srednjovekovnim manastirima, proučavajući srednjovekovne odežde, kraljevske ornate i istorijske ličnosti koje su tom događaju mogle prisustvovati.

Na dugotrajnost restauratorskog procesa uticale su pre svega dimenzije slike od 390 x 589 centimetara, ali i sveobuhvatne analize tehnike i slikarskog postupka, koje su mu prethodile. U saradnji sa Tehnološko-metalurškim i Hemijskim fakultetima Univerziteta u Beogradu, stručnjaci Narodnog muzeja u Beogradu su ispitali mehanička svojstva platna i način njegove pripreme za slikanje kako bi precizno bio proračunat inovativan način zatezanja slike, prvi put primenjen u Srbiji. Klasičan način španovanja na ram je zamenjen novim konstruisanim nosiocem sa elastičnim tenzorima koji ravnomerno, optimalno i ne destruktivno, obezbeđuju dugoročnu stabilnost slike. Analitički pristup konzervatora otkrio je i sasvim originalan, bez primera za poređenje, postupak prepariranja platna koji nam je dopunio znanje o Paji Jovanoviću kao slikarskom tehnologu koji je vešto manipulisao materijalima kako bi postigao likovne vrednosti prema svojoj umetničkoj zamisli i želji naručioca – kralja Milana Obrenovića.

O procesu konzervacije i restauracije najmonumentalnije slike koja se čuva u Narodnom muzeju u Beogradu prisutnima će govoriti članovi restauratorskog tima, dok će o povodu za njen nastanak, istorijskim ličnostima i njenom značaju za Jovanovićev opus svi zainteresovani imati priliku da saznaju tokom stručnog vođenja koje će početi u 13 sati.

Izvor: Politika.rs