ISTAKNUTI RUSKI MISLILAC

Aleksandar Dugin, čija je kćerka Darja poginula prilikom eksplozije, jedan je od uticajnijih mislilaca savremene Rusije.

 

Ovako je Aleksandar Dugin govorio o Srbiji i srpskom narodu.

aleksandar dugin

Srbi su jedini narod u Evropi koji je ratovao protiv Zapadne imperije.

Kada je zapadna talasokratija kao bura nadirala prema našim granicama, tada je na srpskom kopnu podignut štit i barjak slobode.

U Srbiji su podignuti prvi bedemi Evroazije.

Košare su Termopili Evroazije.

Srbi su na sebe primili udarce koju su bili namenjeni nama. Naš dug prema Srbima je ogroman.

Da se Srbi nisu suprotstavili Zapadu, umovi unutar Kremlja se ne bi probudili na vreme i Putinova Rusija bi zakasnila.

Mi Srbima dugujemo Kosovo. Da Kosovo opet bude srpsko: to je istorijska i moralna dužnost Rusije.

Mi imamo naše Kulikovo polje, Srbi imaju svoje Kosovo polje. Ali u duhu to je jedno isto polje na kojem ćemo se sresti i potući neprijatelja u poslednjoj bici na Zemlji.

*Njegovoj tragično preminuloj ćerki Dariji vječnaja pamjat i carstvo nebesko 💔

********

Aleksandar Dugin je jedan od uticajnijih mislilaca savremene Rusije. Pretpostavlja se zapravo da je prava meta bio on.

Iako su Dugina brojni zapadni autori i komenatori opisivali kao kao ključnog idejnog saradnika Vladimira Putina, predstavljan je čak kao „Putinov Raspućin“, reč je o tendencioznim i slabo potkovanim tezama.

Dugin je svojevrsni politički filozof, zapravo geopolitičar, izuzetno plodan autor, koji je prošao više faza, i njegova dela, odnosno ideje nisu lišene kontradikcija. Kako su se političke prilike menjale Dugin je, naravno i u skladu s novim saznanjima, u ovom ili onom smeru korigovao javne istupe.

Poslednjih godina pripisivana mu je uloga u nečemu što se najčešće opisuje kao tajna diplomatija. Navodno je uspešno posredovao u diplomatskim kontaktima u Turskoj, Iranu, verovatno i drugde.

Rođen je u Moskvi, januara 1962. godine. Otac mu je bio vojno lice i, kako se navodi, bavio se i obaveštajnim radom.

Još osamdesetih, aktivan je u alternativnim grupama koje se nisu mirile s tadašnjom sovjetskom stvarnošću. Nije međutim, držao da je vrednosni model Zapada, oličen u političkom i ekonomskom liberalizmu, ikakva pažnje vredna alternativa. Naprotiv, čitav njegov idejni razvoj, a autor je više od 30 knjiga, pored svih kontradikcija i različitih mena, ima jasnu konstantu – odbacivanje ključnih vrednosnih kategorija savremenog Zapada, iznad svega liberalizma.

U tom smislu, Dugin je imao sličan razvojni put kao Solženjicin, koji je od oštrog protivljenja onome što je oličavao sovjetski model, došao do zaključka da je Zapad zapravo neuporedivo gori.