BOMBA U STOMAKU

Aneurizma abdominalne aorte (AAA) je bolest koja se javlja najčešće krajem sedme i početkom osme decenije.

 

Aneurizma abdominalne aorte (AAA) predstavlja proširenje trbušne aorte za više od 50 odsto normalnog dijametra (15 do 20 mm), objašnjava dr Momir Šarac.

aneurizma abdominalne aorte

„Prema tome da li zid aneurizme čine svi slojevi zida ili ne, aneurizme se dele na prave i lažne. Ako zid aneurizme čine samo pojedini slojevi zida arterije onda govorimo o disekantnim aneurizmama“, kaže dr Šarac.

Najčešće nastaje tokom degeneratinog procesa zida aorte – ateroskleroza, a može nastati i kao posledica infekcije ili povrede.

Prema njegovim rečima, AAA je bolest koja se javlja najčešće krajem sedme i početkom osme decenije.

„Aneurizma može biti i urođena (10 do 20 odsto). Češće se javlja kod muškaraca, a taj odnos je: jedna žena – četiri do šest muškaraca. Tako da možemo reći da su nasleđe, starost, muški pol, pušenje i povišen arterijski pritisak faktori rizika za nastanak AAA“, ističe on.

Klasični simptomi AAA su pulsirajuća masa u abdomenu koja se kod mršavih ljudi u ležećem položaju moze i videti, a pacijent nam i navodi da ima osećaj pulsiranja u abdomenu, navodi dr Šarac.

„Ponekad kada je AAA enormno velika može izazvati i simptome vezane za okolne organe jer vrši pritisak na njih (poremećaj varenja, osećaj nadutosti…) kada dođe do preteće rupture javljaju se jaki bolovi u abdomenu, a ako dođe do najteže komplikacije AAA, tj. javi se ruptura, onda pored jakog bola javljaju se i simptomi hemoragiskog šoka/nizak pritisak, ubrzan puls, nadut abdomen…“, objašnjava on.

BioColon oglas kapi za nervozna creva

Prema njegovim rečima, kliničkim pregledom može se opipati AAA, pogotovo kod mršavih ljudi, a dodatnim dijagnostičkim procedurama potvrditi postojanje AAA – ultrazvuk abdomena, a sve to i potvrditi na skeneru (MSCT) kada može precizno da se odredi pozicija, veličina i druge morfološke parametre AAA.

„Dijagnoza asimptomatske AAA se najčešće postavlja slučajno tokom rutinskog pregleda trbuha, najčešće ultrazvukom, kada se verifikuje postojanje, lokacija i dimenzija AAA. Simptomatska AAA se dijagnostikuje na osnovu pojave simptoma kao sto je pulsirajuća bolna masa u trbuhu, znaci hemoragičnog šoka, a dijagnoza se potvrdi ultrazvukom ili još bolje MSCT-om“, navodi doktor.

Ukoliko se AAA ne leči može doći do njene rupture tj. pucanja kada je smrtni ishod kod nelečenih pacijenata blizu 100 odsto, naglašava dr Šarac i dodaje da se operisani pacijenti smatraju izlečenim i uz redovne kontrole vode normalan život.

„Nastanak AAA se ne može sa stoprocentnom sigurnošću sprečiti, ali se mogu preduzeti preventivne mere kao što je regulacija pritiska, telesne težine, zabrana pušenja tj. promena životnih navika koje bi usporile napredovanje degenerativnih promena na abdominalnoj aorti i samim time sprečili nastanak AAA. Bilo je pokušaja i dalje se radi na tome da se iznađu lekovi koji bi usoporili proces nastanka AAA, ali za sada sa ograničenim rezultatima“, navodi on.

On ističe da jedino i pravo lečenje AAA jeste hirurško lečenje.

„Hirurško lečenje može biti klasično – otvorena metoda, kada se hirurškom klasičnom tehnikom menja prošireni krvni sud sa veštačkim materijalom (Dakron,PTFE…) ili endovaskularno (EVAR) kada se kroz dva mala reza u preponama pod kontrolom rentgen aparata endovaskularno postavi unutrašnja proteza kroz prošireni krvni sud i tako isključi AAA iz cirkulacije, a krv nastavi da teče kroz stent graft. Obe metode su komplementarne tj. imaju svoje mesto u lečenju AAA i ne mogu se baš svi pacijenti uraditi endovaskularno, dok se većina može uraditi klasičnom hirurgijom“, kaže dr Momir Šarac.

Izvor: N1