MIKROBI POD KONTROLOM

Za antimikrobna jedinjenja smatraju se med, ljuti sos, sladić, rabarbara, cimet, karanfilić i stevija, koji su pokazali izrazita dejstva u zaštiti crevnog zdravlja.

Prebiotička i probiotička hrana se univerzalno smatra najboljom hranom za održavanje zdrave mikrobiote creva. Sveže voće, lisnato zeleno povrće i žitarice od celog zrna pružaju oblik dijetetskih vlakana koji se nazivaju prebiotici i koji mogu da podstiču rast korisnih crevnih mikroba. U međuvremenu, fermentisana hrana poput jogurta, kefira i kombuhe sadrži probiotike, tj. dobre žive bakterije koje pomažu da se loši mikrobi drže pod kontrolom.

antimikrobna jedinjenja

Prema nedavnoj studiji, prebiotička i probiotička hrana nisu jedine namirnice koje vam mogu pomoći da održite crevnu mikrofloru zdravom. Neke namirnice koje se obično konzumiraju sadrže jedinjenja sa antimikrobnim efektima koja takođe mogu pomoći u kontroli rasta određenih bakterijskih zajednica.

Kako hrana i lekovi utiču na vašu crevnu mikrobiotu

Vaša creva su dom za 100 triliona mikroorganizama koji se kreću od jednoćelijskih protozoa i bakterija do simbiotskih gljiva i eukariotskih virusa i bakteriofaga. Bakteriofagi, ili jednostavno fagi, virusi su koji inficiraju i razmnožavaju se samo u bakterijskim ćelijama. Fagi su najzastupljenija grupa virusa u ljudskom crevu i veoma su specifični za domaćina – inficiraju samo jednu bakterijsku vrstu ili samo specifične sojeve unutar vrste.

Fagi integrišu svoj genetski materijal u genome svojih bakterijskih domaćina. Ova genetska informacija, poznata kao profagi, može pokrenuti proizvodnju faga kada se posebno aktivira. Aktivirani profagi koriste mašineriju svojih ćelija domaćina da se repliciraju, na kraju izazivajući ćelijsku lizu, događaj koji dovodi do smrti njihovih bakterijskih domaćina i oslobađanja više faga koji su slobodni da inficiraju nove domaćine.

Nedavne studije su pokazale da određena hrana i hemikalije, uključujući antibiotike, mogu aktivirati profage. U jednoj studiji, istraživači su otkrili da soja sos i nikotin pokrenuli indukciju profaga u bakterijama koje žive u ljudskom grlu, što je rezultiralo proizvodnjom više faga i horizontalnim prenosom virusnih gena sa jedne bakterijske vrste na drugu.

U drugoj studiji, istraživači su izvestili da antibiotici poput ciprofloksacina takođe mogu izazvati indukciju profaga. Indukcija koja je rezultat tretmana patogenih bakterija antibioticima može dovesti do štetnih efekata lečenja – i potencijalno do razvoja bolesti. U nekim slučajevima, aktivacija profaga takođe može favorizovati bakterijske ćelije olakšavajući prenos korisnih osobina, kao što je otpornost na antibiotike.

Ali u većini slučajeva, fagi koji žive u crevima imaju koristi za ljude tako što pružaju imunitet koji nije izveden od domaćina. Takođe je utvrđeno da fagi ispoljavaju antimikrobne i imunomodulatorne efekte, smanjujući kolonizaciju i regulišući rast određenih crevnih bakterija i modulišući imuni odgovor u ljudskom crevu. U stvari, istraživači veruju da određena hrana može da promeni sastav mikrobiote ljudskog creva na bolje sprečavajući proliferaciju loših bakterija kroz aktivaciju profaga.

Jedinjenja u hrani balansiraju mikrobni sastav creva

Da bi identifikovali jedinjenja u hrani koja mogu da aktiviraju profage i utiču na sastav crevnih mikroba kod ljudi, istraživači sa Univerziteta u San Dijegu ispitali su efekte 117 najčešće konzumiranih namirnica, hemijskih aditiva i biljnih ekstrakata na rast ljudskih crevnih bakterija i jedan oportunistički patogen. Zatim su testirali one koji su pokazali antimikrobne efekte da vide da li mogu da izazovu indukciju profaga.

Nakon ispitivanja krivulja rasta bakterija, istraživači su primetili da se one umnožavaju tokom određenog vremenskog perioda, ali njihov broj na kraju postaje zaravnjen. Međutim, kada se profagi aktiviraju, bakterije potpuno prestaju da se razmnožavaju i njihov broj dramatično opada. Med, ljuti sos, sladić, rabarbara i stevija pokazali su izrazito antimikrobno dejstvo, kao i začini poput cimeta i karanfilića, pa svi oni zbog toga mogu biti smatrani za antimikrobna jedinjenja.