O POLOŽAJU ŽENA KROZ SVOJ PRIMER

Žene u Gračanici polako preuzimaju inicijativu u oblasti preduzetništva i tu se mi kao opština trudimo da što više podržavamo takve napore, kaže dr Ljiljana Šubarić.

Stomatolog dr Ljiljana Šubarić jedna je od onih Srpkinja koja nije napustila svoje rodno mesto Gračanicu, koja se obrazovala, usavršavala, stvarala porodicu, koja živi i radi na Kosovu i Metohiji.

ljiljana šubarić

U oktobru 2021. postala je prva žena predsednica opštine Gračanica. Sa ovom hrabrom i neumornom ženom upoznajemo se na dan rukopoloženja vladike Ilariona (Lupulovića) episkopa Novobrdskog, novembra 2022. kada je na ovu svečanost sa svojim saradnicima došla u Beogard. Opušten razgovor sa njom uverio nas je da je normalan život na Kosovu i Metohiji u okruženju nespokoja i straha za budućnost, moguć.

O tome kakav je položaj srpske žene u centralnom Kosovu, koje su njene potrebe, problemi, ambicije, želje, uspesi, padovi… razgovaramo sa dr Šubarić.

Grantovima podržavamo mala preduzeća

– Položaj žena u Gračanici je tema gde je ostvaren veliki napredak. Danas se žene u Gračanici nalaze na rukovodećim pozicijama, odbornice su u Skupštini opštine, polako preuzimaju inicijativu u oblasti preduzetništva i tu se mi kao opština trudimo da što više podržavamo takve napore, ali ne samo verbalno, već suštinski kroz brojne grantove za pokretanje sopstvenih malih porodičnih preduzeća.

Ambicije naših žena su velike i ohrabrujuće, uspesi su značajni. Sama činjenica da imamo ženu predsednicu opštine, da su žene na čelu Direktorata za Obrazovanje i kulturu, Inspekcije, Urbanizma, zatim na čelu Turističke organizacije, na čelu nacionalnog ansambla Venac, te Narodne biblioteke. Žene su na pozicijama direktora škola i vrtića i domova zdravlja. Sve ovo ukazuje na činjenicu da u Gračanici žene jednako utiču na procese donošenja odluka i da žene jednako snose odgovornost.

Problema ima i oni se ne nalaze u javnoj sferi, ali to ne znači da o tim stvarima ne treba pričati. Primetno je da postoji napredak kada su imovinsko-pravna pitanja žena i to je ono što se sistemski podstaklo. Smatram da je to najbolji način, sistemski pomerati stvari unapred, odlučna je dr Šubarić.

Imajući u vidu da Gračanica danas predstavlja politički, kulturni, ekonomski, zdravstveni, obrazovni i duhovni središnji centar srpskog naroda na Kosovu i Metohiji oko kojeg, na dne vnom nivou, gravitira veliki broj Srba i iz Pomoravlja i Sirinićke župe, dr Šubarić nam govori o daljim planovima za jačanje opštine kako bi se stanovništvo sačuvalo i zadržalo na svojoj vekovnoj zemlji….

– Upravo zbog toga je važno da se nastavi dalje jačanje Gračanice, da se nastavi sa infrastrukturnim ulaganjima i da se poveća nivo podrške lokalnoj ekonomiji, vrednim poljoprivrednicima i preduzetnicima, da se jačaju institucije, da se Gračanica polako ali sigurno trasformiše u urbano naselje, sistematski i planski, gde je to potrebno i moguće, ali bez ukidanja postojećih karakteristika načina života i privređivanja.

O tome kako se kao žena kandidovala i pobedila za funkciju predsednice opštine Gračanica sa mnogo nerešenih pitanja, naša sagovornica nam je rekla:

– Odgovornost je velika, kao što ste i sami zaključili, u pitanju je jedna od najvećih srpskih opština na Kosovu i Metohiji, međutim, tu treba imati u vidu i veći broj srpskih sela i naselja u blizini Gračanice, a koja nisu deo opštine Gračanica, čije stanovništvo gravitira ka Gračanici i za koje Gračanica predstavlja politički, kulturni i ekonomski centar, time naša odgovornost biva i veća.
Što se tiče moje odluke da prihvatim dužnost i kandidujem za mesto predsednice opštine Gračanica, ona proističe iz osećaja lične odgovornosti prema svome narodu. Kao supruga, majka troje dece i baka, kao osoba koja je i lično i profesionalno ostvarena, sa radnim iskustvom od trideset godina u oblasti zdravstva i obrazovanja, imam veliko iskustvo koje želim da iskoristim za dobro našeg naroda.

Kao neko ko je rođen i odrastao u Gračanici, ko je ceo svoj život na Kosovu i Metohiji, poznajem karakterističan mentalitet našeg naroda, poznajem njegovu dušu, da to nije slučaj, zasigurno je da ne bih mogla na pravi način da odgovorim izazovima ove odgovorne pozicije. Ponosna sam na činjenicu što su moji sugrađani i komšije, ali i političko rukovodstvo našeg naroda u meni prepoznali potencijal za vršenje ovako odgovorne dužnosti. Čast mi je što služim svojim sugrađanima i srpskim nacionalnim i državanim interesima.

Žene na čelu institucija

Sve do skoro bilo je nezamislivo da žena, pa još Srpkinja, bude na jednoj tako važnoj, ozbiljnoj i teškoj funkciji. Šta se promenilo unazad nekoliko godina u tom smislu i koje osobine treba da ima žena-liderka da bi u uslovima nesigurnih bezbednosnih prilika na KiM uskladila svoje zahtevne porodične i profesionalne obaveze i bila uspešna na obe strane, bilo je sledeće pitanje je za našu sagovornicu.

– Smatram da politika Srpske liste upravo na najkonkretnijem primeru, ne samo Gračanice već i opštine Ranilug, pokazuje i dokazuje da ravnopravnost između muškaraca i žena unutar Srpske liste nije tema. Moram vam reći da se u trenutnoj situaciji koristim iskustvima tridesetogodišnjeg rada u zdravstvu u obrazovanju. I tada sam morala da pronađem balans između porodice, ordinacije i amfiteatra. Sve to nije bila prepreka da budem najponosnija mama troje dece, supruga, sada i baka i istovremeno i lekar i profesor.

Nakon godinu dana iskustva na čelu Gračanice želim da kažem da naša lokalna samouprava sistemski funkcioniše, da opštinske službe rešavaju sve izazove i zadatke bez problema. Kao i u svakom poslu izazovi se javljaju i to je normalno, čak i potrebno kako bi se održao potreban nivo dinamičnosti u radu. Lokalna samouprava je sistem koji zavisi isključivo od ljudi i njihovog zalaganja, takva vrsta posla je izazovna, ali i kada ljudi znaju ciljeve, svoje mesto u sistemu i obaveze unutar sistema, tu problema ne može biti, kategorična je dr Šubarić.

O prioritetima koje je sebi postavila naša sagovornica nam je rekla:

Osnovni prioritet u mom radu jeste uspostavljanje etike odgovornosti prema radu, obavezama a prevashodno prema građanima, jer mi smo ovde u njihovoj službi i socijalne pravde u društvu. Svi ostali prioriteti proizilaze iz etike odgovornosti i težnje uspostavljanja jednakih šansi, tj. socijalne pravde. Gračanica je veliki sistem, koji se sastoji od 11 direktorata, imamo i naše javno preduzeće, svi institucionalni i kadrovski kapaciteti postoje. Istina je da je naš delokrug rada širok, zahtevi građana često i premašuju naše nadležnosti, ali mi uspevamo da iznađemo načine da se na sve zahteve građana odgovori. Naš tim se sastoji od vrednih i upornih ljudi, spoj mladosti i iskustva i naravno obrazovanja.

Konkretni rezultati rada i ulaganja

Ljiljana Šubarić je veoma ponosna na činjenicu da je sa svojim saradnicima uspela da realizuje ključne projekte infrastrukture i da započne nove posle kojih Gračanica neće biti ista. Biće lepša, uglednija i udobnija.

– Ponosna sam na činjenicu da smo otvorili srednjoškolski centar u Lapljem Selu, koji je našoj deci omogućio najbolje moguće uslove za obrazovanje, ali i profesorima stvario sjajne uslove za rad, ne treba zanemariti povećan nivo bezbednosti dece i brojne druge aspekte. Moram reći da je otvaranjem ovog centra u Lapljem Selu znatno izmenjena i ekonomska struktura sela, znatan je rast sektora ugostiteljstva i usluga, takoreći kreiran je još jedan značajan stub opstanka našeg naroda, baziran na realnom ekonomskom napretku i rastu.

Lokalna vlast u Gračanici je takođe uspela da zatvori centar za interno raseljena lica na Padalištu i da korisnicima centra obezbedi trajno stambeno rešenje. Predsednica opštine Gračanica je ponosna i na to što se svakodnevno radi na komunalnoj infrastrukturi.

Ključna stvar, kojoj je svakodnevno posvećena, jeste podrška glavnim institucionalnim sistemima, obrazovanju, zdravstvenoj, socijalnoj zaštiti i kulturi. Ova četiri velika sistema su četiri stuba opstanka i ostanka Srba na Kosovu i Metohiji. Stalno se radi na unapređenju uslova rada, obnavljanju i rekonstruisanju postojećih ustanova, gradnji novih, nabavljanju najsavremenije mediciske i edukativno-didaktičke opreme, na pružanju svakodnevne operativne i materijalno tehničke podršku, jačanju fondova podrške kulturi.

– Kulturni i duhovni život Gračanice je bogat, Gračanica je ključna tačka na nacionalnoj mapi kulturnih aktivnosti, institucije kulture u Gračanici postavljaji “domaće zadatke“ institucijama kulture širom naše zemlje i to je činjenica za koju cela Srbija zna. Već sam pomenula direktorice Venca i Narodne biblioteke, kao primer gde žene postavljaju visoke standarde u radu i rezultatima, kaže dr Šubarić.

Dalje, što se kulture tiče, tu je i Galerija umetnosti i Dom kulture Gračanica, na čelu sa direktorom Živojinom Rakočevićem, sa svojim razgranatim kulturnim, ali i kulturno-obrazovnim sadržajima ne samo u Gračanici, već širom Kosova i Metohije. Karakteristika kulturnog života Gračanice nije samo u sadržajima, visoko umetničkoj vrednosti i kvalitetu koji se nudi publici u Gračanici, već je posebna specifičnost u toj živoj, stvarajućoj, savremenoj kulturi, kulturi stvaranja.

– I opet žene tu igraju ključnu ulogu. Upravo je nedavno mlada umetnica iz Gračanice, akademski slikar Maja Todić, imala svoju samostalnu izložbu u galeriji Doma kulture u Gračanici po nazivom Identiteti, gde je se savremenim stvaralaštvom čuva kulturni i duhovni identitet srpskog naroda na Kosovu i Metohiji. Takođe, Narodno pozorište iz Prištine, svoj dom i matičnu scenu trenutno ima u Gračanici u okviru Doma kulture, iz kojeg dalje radi, deluje i igra predstave širom Kosova i Metohije, kaže dr Šubarić.

Radna mesta samo uz ekonomski rast

Problem (ne)zaposlenosti na KiM i u samoj opštini Gračanica i problem odlaska mladih sa Kosova i Metohije je nešto o čemu se više govori, a manje piše. Evo šta naša sagovornica kaže o tom pitanju:

– Nova radna mesta možemo imati samo ako imamo ekonomski rast i razvoj. Ekonomski rast treba da bude baziran na realnoj ekonomiji, na industrijskoj proizvodnji i poljoprivredi, pa tek onda možemo razvijati sektor usluga i trgovine. Na Kosovu i Metohiji je zadnje 22 godine to malo pomešano i okrenuto naopačke. Međutim, naš narod može da se osloni na naše institucije koje čine velike napore u rešavanju ovog problema. Svi moraju biti svesni da ekonomskog razvoja nema tamo gde nema ekonomske stabilnosti i bezbednosti. Zato je važno što Republika Srbija, vođena mudrom i odgovornom politikom našeg predsednika Aleksandra Vučića, vodi politiku mira, stabilnosti i razgovora. Srbija je danas lider u privlačenju direktnih stranih investicija, to je model koji svi objektivni posmatrači ocenjuju kao uspešan, ali postoje i oni, kojima to očigledno smeta. Kosovo i Metohija danas je školski primer ekonomskog prostora, kako politička nestabilnost dovodi do jako teške ekonomske situacije, zbog koje mladi, ne samo Srbi već iz redova svih naroda odlaze sa prostora Kosova i Metohije. Mi ćemo u Gračanici, pokušati da se rukovodimo ekonomskom politikom našeg predsednika i pokušati da kreiramo realne ekonomske procese koji će naše mlade ljude zadržati na svojim ognjištima.

Takođe, treba reći da ekonomske aktivnosti naše države, preko Kancelarije za Kosovo i Metohiju, zatim putem sistema zdravstvene zaštite, socijalne zaštite i sistema obrazovanja u ogromnoj i odlučujućoj meri doprinose opstanku našeg naroda na Kosovu i Metohiji, jer su to sistemi koji konstantno zahtevaju nove kadrove, a to je šansa za naše mlade ljude.

Autor: Slavica Đukić