SKLADIŠTENJE VOĆNOG ŠEĆERA

Stalno snabdevanje hranom koja ima visok nivo fruktoze dovodi do toga da ljudi skladište masti, što dovodi do gojaznosti i povezanih zdravstvenih problema.

Novo istraživanje objavljeno u naučnom časopisu „The Royal Society“ ukazuje na to da nivo fruktoze može da podstakne gojaznost zbog evolucionog nagona preživljavanja koji primorava ljude da skladište energiju iz fruktoze, umesto da je koriste.

unos fruktoze

„Fundamentalni uzrok gojaznosti je energetski disbalans između unetih i potrošenih kalorija“, zaključio je dr Ejmon Lerd sa Univerzitetu Limerik u Irskoj.

Kakva je veza između fruktoze i gojaznosti?

Za razliku od glukoze, koja se odmah koristi kao gorivo, fruktoza podstiče telo da skladišti gorivo. Ovo je idealno za životinju koja će spavati nekoliko meseci, ali za čoveka koji ima stalan pristup hrani sa visokim sadržajem šećera, konzumiranje fruktoze može biti fatalno.

Stalno snabdevanje hranom koja ima visok nivo fruktoze dovodi do toga da ljudi skladište masti, što dovodi do gojaznosti i povezanih zdravstvenih problema.

Kako prosti šećeri utiču na metabolizam?

Molekul adenozin trifosfata (ATP) obezbeđuje energiju za pokretanje svih ćelijskih procesa i brzo se nadoknađuje iz unosa hranljivih materija ili zaliha masti. Međutim, fruktoza smanjuje koncentraciju ovog molekula u ćelijama i smanjuje sposobnost stvaranja više ATP-a.

Osim što izaziva pad nivoa ATP-a, unos fruktoze stimuliše dalji unos hrane. Ove dodatne kalorije se zatim skladište kao mast. Na kraju, nivoi ATP-a ponovo rastu, ali uskladištena mast ostaje, što dovodi do povećanja telesne težine.

„Gojaznost i metabolički sindrom su multifaktorska stanja. Oni nikada nisu samo jedna varijabla. Važni faktori rizika uključuju nedostatak fizičke aktivnosti, loš način života (pušenje i alkohol), loš izbor u ishrani, nedostatak vitamina, socioekonomske uzroke, pa čak i genetske i etničke faktore rizika“, dodaje dr Lerd.

Prehrambeni izvori fruktoze

Iako je fruktoza prirodni šećer koji voće čini slatkim, tipična zapadnjačka ishrana sadrži mnoge druge izvore fruktoze; stoni šećer, saharoza i visokofruktozni kukuruzni sirup (zaslađivač napravljen od kukuruznog skroba). Sva prerađena hrana spremna za jelo sadrži sirup sa visokim sadržajem fruktoze, uključujući:

– gazirana pića

– zaslađeni voćni sokovi

– začini i prelivi za salate

– varijacije hleba i peciva

„Međutim, ne bi trebalo da budemo previše zabrinuti zbog sadržaja fruktoze u voću. Većina nas ne jede dovoljno voća i trebalo bi da jede više za opšte zdravlje zbog vlakana, vitamina kojima je bogat. Male količine voća koje jedemo verovatno bi predstavljale mali rizik ili nikakav rizik“, savetuje dr Lerd.

Izvor: Slobodna Dalmacija