Dok svet nastavlja da se bori sa pandemijom COVID-19, mnogi od nas su se već navikli na brojne vidljive promene koje je virus doneo u našu svakodnevicu. Maske na licima, socijalna distanca, prazne ulice i rad od kuće postali su naša nova norma. Međutim, ispod površine ovih očiglednih prilagođavanja kriju se mnoge suptilne, ali duboko uticajne posledice koje virus ostavlja na naše zdravlje i način života. Kroz ovaj članak, razmotrićemo neke od tih dubokih posledica koje je pandemija ostavila na pojedincima širom sveta.

Dugotrajni COVID: simptomi koji traju mesecima posle infekcije

I dok mnogi ljudi koji se zaraze virusom SARS-CoV-2 doživljavaju relativno blage simptome ili čak ne pokazuju nikakve simptome, postoji značajan broj pojedinaca koji se suočava sa nizom zdravstvenih problema i nedeljama ili mesecima nakon što su se oporavili od akutne faze bolesti. Ovaj fenomen postao je poznat kao „dugotrajni COVID“ ili „post-COVID sindrom“. Simptomi su različiti i mogu uključivati stalni umor, otežano disanje, bol u grudima, zglobovima i mišićima, problemi sa koncentracijom i pamćenjem, i mnoge druge. Takođe, nejasno je zašto neki ljudi razvijaju dugotrajne simptome, dok drugi ne. Doktori i naučnici trenutno intenzivno istražuju ovu pojavu, nadajući se da će pronaći odgovore koji će pomoći u lečenju i podršci pacijentima koji pate od dugotrajnog COVID-a. 

Uticaj korona virusa na D-dimer

D-dimer je mali protein fragment prisutan u krvi nakon što se krvni ugrušak rastvori. U medicini, povećane vrednosti D-dimera često se koriste kao indikatori prisustva krvnih ugrušaka u telu. U kontekstu COVID-19, mnogi pacijenti sa težim simptomima pokazali su povećane vrednosti D-dimera, što je ukazivalo na potencijalne posledice i komplikacije kao što su tromboza i plućna embolija.

Zašto se to dešava? Infekcija korona virusom može izazvati upalu i oštećenje endotelnih ćelija, koje oblažu unutrašnje zidove krvnih sudova. Ova upala može dovesti do formiranja krvnih ugrušaka. Kada telo prirodno razlaže ove ugruške, nivo D-dimera raste. Uz to, povišeni nivoi mogu biti i indikator povećanog rizika od komplikacija i lošijih ishoda bolesti, što znači da je praćenje ovog markera od ključne važnosti za pravovremenu intervenciju i lečenje.

Mentalne posledice -anksioznost i depresija u doba korone

Pandemija korona virusa donela je sa sobom ne samo fizičke, već i psihološke izazove. Mnogi ljudi širom sveta izražavaju osećaje strepnje, nesigurnosti i tuge. Ova globalna kriza uticala je na naše svakodnevne rutine, odnose, rad i slobodno vreme, ostavljajući mnoge od nas osećajem izolovanosti i bespomoćnosti. Anksioznost se često manifestuje kroz stalnu zabrinutost, nesanicu, osećaj napetosti i nemira. U kontekstu pandemije, strah od infekcije, briga za voljene, finansijska nesigurnost i konstantna izloženost senzacionalističkim vestima samo su neki od okidača.

Depresija, sa druge strane, može biti posledica dugotrajne izolacije, gubitka posla, smrti voljenih osoba ili hroničnog stresa. Simptomi ovog psihičkog stanja najčešće uključuju osećaj tuge ili beznadežnosti, promene u apetitu i spavanju, gubitak interesa za stvari koje su osobi nekad donosile radost, i povlačenje iz socijalnih aktivnosti.

Posledice na kardiovaskularni sistem i povećan rizik od infarkta

Kardiovaskularni sistem, koji obuhvata srce i krvne sudove, jedan je od ključnih sistema u telu koji može biti pogođen COVID-19. Dok je početni fokus bio na plućima, sve više dokaza ukazuje na to da korona virus može izazvati ozbiljne komplikacije povezane sa srcem.

Jedan od glavnih problema jeste miokarditis, ili upala srčanog mišića. Miokarditis može smanjiti sposobnost srca da pumpa krv i može dovesti do aritmija, što su nepravilni srčani ritmovi. Ako se ne leči, ovakva upala može dovesti do trajnog oštećenja srčanog mišića i infrakta. Pored direktnih uticaja na srce, drugi faktori poput stresa, anksioznosti i dugotrajne izolacije takođe mogu imati neželjene efekte na kardiovaskularni sistem. Hronični stres, na primer, povezan je sa povećanim rizikom od hipertenzije, aritmija i drugih srčanih oboljenja.