U brzom i zahtevnom svetu korporativne karijere, radna mesta su često izvor velikog stresa, preteranih radnih obaveza i emocionalne iscrpljenosti. Međutim, poslednjih godina se širi „tiha revolucija“ koja menja način na koji gledamo na profesionalni život i korporativnu kulturu. Ta revolucija nosi ime „Mindfulness“, ili svesnost, i promoviše življenje u sadašnjem trenutku kao put ka boljem mentalnom zdravlju, većem fokusu i, što je možda najvažnije, srećnijem i produktivnijem radnom okruženju.

Mindfulness: zašto bi trebalo da postane deo korporativne kulture?

Suočavanje s neprekidnim rokovima, poslovnim sastancima i nerealnim očekivanjima može izazvati osećaj kao da smo u neprestanoj borbi za vremenom. U takvom okruženju, stres postaje „nova normalnost“, a sa njim dolaze i brojne negativne posledice, uključujući pad produktivnosti, odsustvo sa posla i, što je najgore, ozbiljni zdravstveni problemi.

Uvođenje mindfulness-a u korporativnu kulturu nudi rešenje za ovu neprekidnu borbu protiv stresa i iscrpljenosti. Praktikovanje svesnosti može pomoći zaposlenima da uspostave emocionalnu ravnotežu, poboljšaju koncentraciju i donesu odluke s većim stepenom jasnoće. Takođe, mindfulness vežbe, kao što su kratke meditacije ili tehnikе disanja, mogu se lako uklopiti u radni dan, nudeći trenutke „mentalne pauze“ koji mogu biti izuzetno korisni.

Osim što donosi koristi pojedincima, mindfulness ima i pozitivan uticaj na timsku dinamiku. Kroz povećanu svest o sebi i drugima, zaposleni postaju više usklađeni sa kolegama, što vodi boljoj komunikaciji i, na kraju, uspešnijim projektima.

Na posletku,  ne sme se posmatrati kao još jedna „tačka na listi“ korporativnih inicijativa, već kao integralni deo kulture koji oblikuje način na koji radimo, kako se odnosimo prema sebi i kako sarađujemo sa drugima. Ova „tiha revolucija“ ne samo da menja radna mesta, već i podiže standard za ono što se smatra zdravim, humanim i produktivnim okruženjem u 21. veku. Ono što je predviđeno za uzurbane današnje dane je mindfulness online trening koji omogućava da iz bilo kog prostora, kada vama najviše ogovara, pratite program osmišljen za vas i napredujete.

Odmori za svesnost: male pauze koje donose velike promene

U današnjem svetu, pauze se često tumače kao znak lenjosti ili nedostatka ambicije. Međutim, novi koncept potvrđuje upravo suprotno: da su male pauze ne samo korisne, već su od krucijalne važnosti za očuvanje mentalnog zdravlja i povećanje produktivnosti.

Reč je o pauzama ne dužim od pet minuta, tokom kojih se zaposleni odvajaju od svojih radnih obaveza kako bi se fokusirali na sadašnji trenutak. To mogu biti jednostavne vežbe poput vežbe disanja, osluškivanje okoline ili čak kratka šetnja koja ima za cilj „resetovanje“ uma.

Reč je o vežbama koje pomažu zaposlenima da prepoznaju i upravljaju stresom pre nego što on preraste u osećaj preplavljenosti ili iscrpljenosti.

Mindfulness i liderstvo: zašto su svesniji lideri efikasniji?

Liderstvo u savremenom poslovnom okruženju zahteva mnogo više od sposobnosti donošenja odluka i postavljanja ciljeva. Zahteva sposobnost da se vodi sa empatijom, da se sluša bez predrasuda i da se upravlja timom na način koji omogućava svakom pojedincu da iskaže svoj puni potencijal. Sve ovo postaje moguće kroz praksu mindfulness-a.

Svesni lideri su efikasniji jer su više „prisutni“ u svojim interakcijama sa timom. Oni su svesni ne samo svojih misli i osećanja, već i kako se njihove odluke i akcije odražavaju na druge. Ova vrsta svestranog razumevanja omogućava im da bolje prepoznaju potrebe svojih timova, da se prilagode dinamičnim situacijama i da brže donose informisane odluke.

Lider koji je preplavljen stresom i anksioznošću teško može donositi racionalne i pravedne odluke. S druge strane, predvodnik koji praktikuje mindfulness može efikasnije da se bori sa izazovima i stresom, čime postaje uzor za celokupni tim.

U krajnjoj liniji, svesni lideri stvaraju radna okruženja koja su ne samo produktivnija, već i humanija, što dugoročno donosi koristi kako za pojedince tako i za celu organizaciju.

Preventivna psihologija: kako mindfulness smanjuje odsustvovanje s posla?

Kada je reč o odsustvovanju s posla, prva stvar koja nam obično padne na pamet su fizičke bolesti: grip, prehlada ili neka ozbiljnija medicinska stanja. Međutim, jedan od čestih faktora koji utiču na odsustvo zaposlenih je njihovo mentalno zdravlje. Stres, anksioznost i zabrinutost ne samo da utiču na kvalitet rada, već i povećavaju verovatnoću da će zaposleni uzeti bolovanje. Ovo je mesto gde mindfulness igra ključnu ulogu kao alat preventivne psihologije.

Mindfulness, ili svesnost, je praksa koja uči ljude da budu prisutni u trenutku, da se fokusiraju na svoje disanje, misli i osećanja, i da na taj način bolje upravljaju stresom i anksioznošću.

U praksi, ovo može da izgleda kao dnevna, desetominutna praksa pre početka radnog dana, ili čak kratke „svesne pauze“ koje se koriste tokom radnog vremena da se smanji stres i poveća fokus. Kada se ove tehnike primenjuju redovno, one mogu da smanje osećaj prezauzetosti na poslu i iscrpljenosti, što dovodi do smanjenja odsustva sa posla.

Jedan od razloga zašto je mindfulness efikasan u smanjenju odsustvovanja s posla je što pomaže zaposlenima da razviju veće emocionalne veštine. Ljudi postaju svesni svojih emocionalnih reakcija, što im pomaže da izbegnu impulsivne odluke koje mogu da dovedu do negativnih ishoda poput konflikta na poslu.

Uz to, mnoge studije su pokazale da mindfulness može pozitivno da utiče na imunološki sistem, što dodatno smanjuje verovatnoću za fizičkim bolestima koje takođe mogu da prouzrokuju odsustvovanje.

Dakle, implementacija mindfulnessa u radno okruženje može da posluži kao moćan alat preventivne psihologije, koji ne samo da poboljšava mentalno zdravlje zaposlenih, već i smanjuje troškove i gubitke koji proizlaze iz odsustvovanja s posla.