PREDVIĐANJE ŠANSI
Studija sa švedskog Karolinska Instituta bavila se načinima na koje perinatalna depresija dovodi do kardiovaskularnih oboljenja.
Žene kojima je dijagnostikovana perinatalna depresija imaju veću verovatnoću da razviju kardiovaskularne bolesti u narednih 20 godina u poređenju sa ženama koje su rodile bez perinatalne depresije.
Prema istraživanju objavljenom u European Heart Journal, a koje je obavljeno na švedskom Karolinska Institutu, veruje se da perinatalna depresija koja se javlja tokom trudnoće ili nakon porođaja pogađa jednu od pet žena širom planete.
Studija je prva takve vrste koja se bavi kardiovaskularnim zdravljem nakon perinatalne depresije i uključuje podatke oko 600.000 žena. Otkrila je najjače veze u vezi s rizicima od visokog krvnog pritiska, ishemijske bolesti srca i srčane insuficijencije.
Ova istraživačka grupa je već otkrila da je perinatalna depresija povezana sa povećanim rizikom od nekoliko drugih zdravstvenih problema, uključujući premenstrualne poremećaje, autoimune poremećaje i samoubilačko ponašanje, kao i preranu smrt.
Srčane bolesti su, poznato je, jedan od vodećih uzroka smrti u svetu i stalna je diskusija o uključivanju reproduktivnog zdravlja u procenu rizika među ženama. Istraživači su želeli da znaju da li istorija perinatalne depresije može pomoći u predviđanju rizika od kardiovaskularnih bolesti.
Studija je zasnovana na švedskom medicinskom registru rođenih, koji beleži sva rođenja u zemlji. Istraživači su uporedili 55.539 švedskih žena kojima je dijagnostikovana perinatalna depresija između 2001. i 2014. sa drugom grupom od 545.567 švedskih žena koje su se takođe porodile tokom tog vremena, ali im ovaj poremećaj nije dijagnostikovan. Sve žene su praćene do 2020. kako bi se procenilo da li su razvile bilo kakvu kardiovaskularnu bolest.
Među ženama sa perinatalnom depresijom, 6,4 odsto je razvilo kardiovaskularnu bolest u poređenju sa 3,7 odsto žena koje nisu patile od perinatalne depresije. Ovo odgovara 36 odsto većem riziku od razvoja srčanih bolesti. Njihov rizik od visokog krvnog pritiska bio je oko 50 odsto veći, rizik od ishemijske bolesti srca za oko 37 odsto veći, a rizik od srčane insuficijencije oko 36 procenata veći.
Ovi nalazi mogu pomoći u identifikaciji žena koje su pod većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, tako da se mogu preduzeti koraci za smanjenje ovog rizika. Studija takođe doprinosi utvrđenim zdravstvenim rizicima od perinatalne depresije.
Ipak, ostaje nejasno kako i kroz koje puteve perinatalna depresija dovodi do kardiovaskularnih bolesti.
Istraživači su uporedili žene koje su patile od perinatalne depresije sa njihovim sestrama i otkrili da imaju 20 odsto veći rizik od srčanih oboljenja.
Nešto manja razlika u riziku između sestara sugeriše da bi mogli biti delimično uključeni genetski ili porodični faktori, a takođe bi mogli biti uključeni i drugi faktori, kao što je slučaj sa vezom između drugih oblika depresije i kardiovaskularnih bolesti. To uključuje promene u imunom sistemu, oksidativni stres i promene načina života koji su umešani u depresiju.