UZROK I POSLEDICA

Brzina jedenja može značajno da utiče na zdravlje mladih ljudi. Usporavanjem tempa obroka, mladi mogu smanjiti rizik od nekih metaboličkih poremećaja.

U savremenom svetu, gde je užurbanost postala svakodnevica, mnogi mladi ljudi često jedu brzo, često u hodu, ispred ekrana ili tokom kratkih pauza.

brzina jedenja

Iako se brzina jedenja retko posmatra kao zdravstveni faktor, sve više istraživanja ukazuje na to da ona može imati značajan uticaj na metabolizam, uključujući povećan rizik od razvoja insulinske rezistencije – stanja koje predstavlja ranu fazu poremećaja u regulaciji šećera u krvi i može voditi ka dijabetesu tipa 2.

Zašto brzina jedenja ima značaj?

Tokom jedenja, u telu se pokreće niz hormonskih signala koji obaveštavaju mozak kada smo siti. Međutim, ovom procesu je potrebno vreme (otprilike 20 minuta) da bi funkcionisao optimalno. Brzo jedenje često „prevari“ organizam: pojedemo više nego što nam je potrebno pre nego što signal sitosti stigne do mozga. To može dovesti do:

  • Prejedanja, a samim tim povećanja telesne težine

  • Naglih skokova glukoze u krvi, što dodatno opterećuje pankreas

  • Povećanog lučenja insulina, koji s vremenom može izazvati smanjenu osetljivost tkiva na ovaj hormon (insulinsku rezistenciju)

Istraživanja i podaci

Studije iz poslednjih godina pokazale su da osobe koje brzo jedu imaju veći obim struka, viši BMI (indeks telesne mase), viši nivo triglicerida i insulina u krvi u poređenju sa osobama koje jedu sporije, čak i kada je unos kalorija sličan.

Kod mladih ljudi, koji se još razvijaju, ovaj rizik je posebno zabrinjavajući jer insulinska rezistencija može ostati neprepoznata godinama.

LiverMix kapsule maslačka i čička za jetru i creva priroda na dar

Mehanizmi povezivanja brzog jedenja i insulinske rezistencije

  • Veće oscilacije šećera u krvi nakon obroka

  • Povećana masnoća u jetri i trbušnom predelu zbog viška unetih kalorija

  • Hronično povišen nivo insulina, koji vremenom slabi efekat insulina na ćelije (npr. u mišićima i jetri)

  • Upalni procesi koji se aktiviraju zbog povećanog masnog tkiva

Praktične preporuke za mlade

  • Jesti polako, svesno, fokusirajući se na obrok, bez ekrana i ometanja

  • Dobro žvakati hranu – ne samo zbog probave, već i da bi mozak imao vremena da registruje sitost

  • Praktikovati redovne obroke umesto brzog grickanja u hodu

  • Obratiti pažnju na signale gladi i sitosti (naučiti prepoznati kada je dovoljno)

Zaključak

Brzina jedenja je više od obične navike – ona može značajno uticati na metaboličko zdravlje mladih ljudi.

Usporavanjem tempa obroka, mladi mogu smanjiti rizik od insulinske rezistencije, gojaznosti i kasnijih metaboličkih poremećaja.

Edukacija o važnosti svesnog jedenja trebalo bi da postane deo preventivnih zdravstvenih programa u školama i među mladima, kako bismo na vreme sprečili razvoj ozbiljnih hroničnih bolesti.