UČI KAO AI

CL1 ima silikonski čip, što nije ništa neobično, ali uz njega ide još nešto – ljudski neuroni koji su uzgojeni u laboratoriji.

CL1 je prvi biološki kompjuter, a biće dostupan već u junu, naravno samo onima koji budu imali dovoljno novca – koštaće oko 35 hiljada dolara.

cl1

Zvuči kao deo iz nekog naučno-fantastičnog filma, ali se zapravo radi o stvarnosti koja je stvorena u australijskoj biotehnološkoj kompaniji Cortical Labs.

Predstavila je proizvod za koji se tvrdi da je „prvi biološki računar“ na svetu koji ljudske ćelije mozga kombinuje sa silikonskim čipovima. Sistem je dobio ime CL1, a već je predstavljen na Mobile Word kongresu u Barseloni, gde je moglo da se čuje da se već istražuju potencijalne primene u okviru veštačke inteligencije i mašinskog učenja.

CL1 dakle ima silikonski čip, što nije ništa neobično, ali uz njega ide još nešto – neuroni koji su uzgojeni u laboratoriji. Sposobni su da reaguju na električne signale i da formiraju mreže koje obrađuju informacije isto kao pravi mozak. Sistem je dizajniran da omogući dvosmernu komunikaciju – električni impulsi stimulišu neurone, neuroni reaguju, a odgovori se snimaju i analiziraju. Da bi se neuroni održali, CL1 ima sistem za održavanje života koji reguliše temperaturu, razmenu kiseonika i sve ostale uslove.

Već je utvrđeno da CL1 može da uči i da se prilagođava zadacima. Neka prethodna istraživanja su već otkrila da sistemi koji se zasnivaju na ljudskim neuronima mogu da se obuče da obavljaju osnovne funkcije, poput savladavanja prostih video igara. Cortical Labs istraživanja ukazuju na to da implementacija bioloških elemenata u računare može da pospeši efikasnost u okviru zadataka sa kojima veštačka inteligencija ima problema, kao što je prepoznavanje šablona i donošenje odluka u nepoznatim uslovima.

Iako sve zvuči neverovatno, iz Cortical Labs kažu da će s isporukama početi već u junu 2025. Neki tvrde daće biološki elementi poboljšati razvoj veštačke inteligencije, ali niko ne zna da li će sistem imati sposobnost da dobro radi i pod rastućim opterećenjem. Tu su i etički problemi koji su u vezi s korišćenjem ljudskih nervnih ćelija u tehnologiji – iako su neuroni u CL1 uzgojeni u laboratoriji i nemaju svest, neki budući napredak bi ipak mogao da zahteva ozbiljna pravila koja će regulisati potencijalne probleme, posebno moralne. Život je ipak više od naučne fantastike.

Izvor: PCpress.rs