TELESNI BOL OD STRESA

Hronično potiskivanje emocija može imati dalekosežne posledice po fizičko zdravlje kroz pojavu somatskih poremećaja.

Hronično potiskivanje emocija predstavlja mehanizam odbrane kojim pojedinci svesno ili nesvesno izbegavaju izražavanje neprijatnih osećanja, poput ljutnje, tuge, straha ili frustracije.

potiskivanje emocija

Iako ova strategija može delovati korisno u kratkom roku, dugoročno može imati značajne posledice po fizičko zdravlje – naročito kroz razvoj somatskih (telesnih) simptoma i poremećaja.

Psihološki stres i telo

Potisnute emocije ne nestaju; one se transformišu u telesne manifestacije. Kada je osoba konstantno izložena emocionalnom pritisku koji ne izražava ili ne procesuira, dolazi do hronične aktivacije stresnog odgovora – prekomernog lučenja kortizola i adrenalina. Ovo može uticati na imuni sistem, digestivni trakt, srčani ritam i druge telesne funkcije.

Somatizacija: telo kao glas emocija

Somatizacija je proces u kojem emocionalni distres (anksioznost, depresija, emocionalna napetost) biva izražen kroz fizičke simptome kao što su hronični bolovi (glavobolje, bolovi u leđima), problemi sa varenjem, umor, vrtoglavica ili poremećaji spavanja. U nekim slučajevima se razvijaju i složeniji poremećaji poput fibromialgije, sindroma iritabilnog creva (IBS), pa čak i autoimunih bolesti – gde se sve češće istražuje uloga psihosomatskih mehanizama.

Neurobiološka osnova

Studije pokazuju da potiskivanje emocija utiče na aktivnost amigdale i prefrontalnog korteksa – ključnih delova mozga za regulaciju emocija i stresa. Ova disregulacija može doprineti pojavi emocionalne “blokade”, narušavajući vezu između osećanja i fizičkog izraza, što dodatno pojačava unutrašnji stres i somatske reakcije.

Kulturni i lični faktori

U mnogim kulturama (uključujući i našu), emocionalna ekspresija se često tumači kao slabost, naročito kod muškaraca, što vodi ka dugotrajnom potiskivanju emocija. Takođe, individualne razlike u emocionalnoj pismenosti i naučenim obrascima ponašanja iz detinjstva imaju veliki uticaj.

Kako prekinuti obrazac?

Psihoterapija (posebno psihodinamska, kognitivno-bihevioralna i somatski orijentisana) može pomoći osobi da postane svesna svojih potisnutih emocija, nauči da ih izražava i obradi bez straha.

Prakse poput mindfulness-a, vođenja dnevnika osećanja i vežbi disanja mogu dodatno pomoći u povezivanju sa sopstvenim emocionalnim stanjem.

Zaključak

Hronično potiskivanje emocija može imati dalekosežne posledice po fizičko zdravlje kroz pojavu somatskih poremećaja.

Razumevanje i izražavanje emocija nisu znak slabosti, već važan deo prevencije bolesti i očuvanja celokupnog zdravlja.