UMERENOST JE MERA

Iako mogu biti odličan izvor hranljivih materija, prekomerno i nekontrolisano konzumiranje algi može predstavljati rizik, posebno za zdravlje štitne žlezde.

Konzumiranje algi, posebno smeđe alge poput kombu, wakame i hijiki, donosi oragnizmu izuzetno visok sadržaj joda.

konzumiranje algi

Jod je esencijalni mineral važan za pravilnu funkciju štitne žlezde, jer učestvuje u sintezi hormona tiroksina (T4) i trijodtironina (T3), koji regulišu metabolizam, rast i razvoj.

Međutim, dok je umereni unos joda neophodan, prekomeran unos može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema.

Kako dolazi do preopterećenja jodom?

Visok sadržaj joda u algama:
Neke vrste morskih algi sadrže i do nekoliko hiljada mikrograma joda po obroku. Za poređenje, preporučeni dnevni unos za odrasle je oko 150 μg dnevno, dok gornja tolerisana granica za većinu odraslih osoba iznosi oko 1.100 μg dnevno. Redovna konzumacija velikih količina algi može višestruko premašiti ovu granicu.

Nakupljanje u organizmu:
Iako telo može delimično da reguliše višak joda iz ishrane, kod osetljivih osoba — posebno onih s postojećim poremećajima štitne žlezde — prekomeran unos može narušiti ravnotežu hormona.

Koje su moguće posledice?

🔴 Hipotireoza (usporen rad štitne žlezde): Prekomeran jod može paradoksalno da smanji sintezu hormona štitne žlezde kroz tzv. Wolff-Chaikoff efekat, što dovodi do simptoma poput umora, usporenog metabolizma, hladnoće i povećanja telesne težine.

🔴 Hipertireoza (pojačan rad štitne žlezde): Kod osoba sa nodularnom strumom ili latentnom Gravesovom bolešću, visok unos joda može izazvati preteranu proizvodnju hormona.

🔴 Autoimune reakcije: Neka istraživanja povezuju prekomeran unos joda sa povećanim rizikom za Hashimoto tireoiditis, autoimuni poremećaj štitne žlezde.

Ko je u većem riziku?

➡ Osobe koje redovno konzumiraju smeđe alge (kombu, hijiki) u velikim količinama
➡ Ljudi s postojećim problemima štitne žlezde
➡ Osobe koje već uzimaju jodne suplemente ili jodiranu so, pa dolazi do kumulativnog efekta

Preporuke za siguran unos algi

  • Ograničiti unos algi na povremene obroke, posebno ako su smeđe alge
  • Proveriti nutritivne informacije na deklaracijama proizvoda (mnoge azijske supe, sušiji i grickalice od algi imaju neoznačene količine joda)
  • Konsultovati se sa lekarom, naročito ako imate probleme sa štitnom žlezdom ili uzimate hormonsku terapiju
  • Birati vrste algi s nižim sadržajem joda (npr. nori, koja ima znatno manje joda nego kombu)

Zaključak

Iako alge mogu biti odličan izvor hranljivih materija, uključujući jod, prekomerno i nekontrolisano konzumiranje algi može predstavljati rizik za zdravlje, posebno zdravlje štitne žlezde.

Umerenost i informisanost ključni su za sigurno uživanje u ovoj namirnici, posebno kod ljudi s predispozicijom ka poremećajima rada štitne žlezde.