BLAGO POVIŠEN PRITISAK

Prehipertenzija je važan signal tela da postoji opterećenje na kardiovaskularni sistem. Iako ne mora izazvati simptome, nije bezopasna.

Prehipertenzija je medicinski izraz za blago povišen krvni pritisak, koji još uvek ne spada u kategoriju hipertenzije, ali ukazuje na povećan rizik od njenog razvoja.

prehipertenzija

Vrednosti krvnog pritiska kod prehipertenzije:

  • Sistolni (gornji) pritisak: 120–139 mmHg

  • Dijastolni (donji) pritisak: 80–89 mmHg

Normalan pritisak je ispod 120/80 mmHg, dok se hipertenzija dijagnostikuje kada je pritisak 140/90 mmHg ili viši.

Ovo stanje ne zahteva uvek lekove, ali zahteva promene u načinu života jer je povezano s povećanim rizikom od srčanih bolesti, moždanog udara i hroničnih bubrežnih bolesti.

Koje su moguće posledice ako se ne kontroliše?

Ako se prehipertenzija ne prepozna i ne kontroliše:

  • 60% osoba sa prehipertenzijom razvije pravu hipertenziju u roku od 4 godine,

  • Može dovesti do oštećenja krvnih sudova i srčanog mišića,

  • Povećava rizik od ateroskleroze, moždanog udara, srčanog udara i problema sa bubrezima.

Uzroci i faktori rizika

Prehipertenzija često nastaje zbog kombinacije genetskih i životnih faktora:

  • Genetika (nasledna sklonost ka povišenom pritisku)

  • Gojaznost i nedostatak fizičke aktivnosti

  • Neravnoteža u ishrani – naročito visok unos soli i premalo kalijuma

  • Stres (hronični psihološki stres podiže pritisak)

  • Pušenje i alkohol

  • Nedostatak sna

  • Metabolički sindrom

Simptomi prehipertenzije

Većina ljudi nema nikakve simptome. To je razlog zašto se često naziva „tihi predznak“ hipertenzije. Zato je redovno merenje krvnog pritiska jedini način da se prehipertenzija otkrije.

Kako se dijagnostikuje?

  • Višestrukim merenjem krvnog pritiska tokom nekoliko dana.

  • Lekari mogu koristiti ambulantno 24-časovno merenje krvnog pritiska za precizniju procenu.

  • Procena dodatnih faktora rizika: šećer u krvi, lipidi, BMI, porodična anamneza.

Šta uraditi ako imate prehipertenziju?

Nisu uvek potrebni lekovi, ali su preporučene ozbiljne promene životnog stila:

Promene u ishrani:

  • Smanjenje unosa soli (<5 g dnevno)

  • Povećanje unosa kalijuma (banane, zeleno povrće, pasulj, celer)

  • Ograničenje zasićenih masti i šećera

  • DASH dijeta (Dietary Approaches to Stop Hypertension)

Fizička aktivnost:

  • Minimum 30 minuta umerenog kretanja (brza šetnja, vožnja bicikla) 5 dana nedeljno

Smanjenje stresa:

  • Tehnike disanja, meditacija, joga

  • Održavanje zdravih odnosa i sna

Gubitak viška kilograma:

  • Čak i 5–10% smanjenja telesne mase može značajno sniziti krvni pritisak.

Prestanak pušenja i ograničenje alkohola

Kada su lekovi potrebni?

Lekovi se obično ne propisuju kod prehipertenzije osim ako postoje dodatni rizici, poput:

  • Dijabetesa

  • Bolesti bubrega

  • Srčane bolesti

  • Već postojećih oštećenja organa

Zaključak

Prehipertenzija je važan signal tela da postoji opterećenje na kardiovaskularni sistem. Iako ne mora izazvati simptome, nije bezopasna.

Dobra vest je da pravovremenim i doslednim promenama u načinu života, veliki deo populacije može preokrenuti ili usporiti njen napredak ka hipertenziji.