POSLEDICA PRETERANE HIGIJENE

„Prirodni nered“ i njegova uloga u izgradnji dečijeg imuniteta postaje sve jasnija.

U savremenim domaćinstvima, često pod uticajem marketinških poruka o „sterilnom“ i „čistom“ prostoru, postavlja se pitanje – da li preterana higijena, naročito u ranom detinjstvu, može imati neželjene posledice na razvoj imunog sistema?

prirodni nered

Naučne studije u poslednjim decenijama sve više podržavaju tzv. „hipotezu higijene“, prema kojoj izloženost mikrobima u ranom uzrastu ima ključnu ulogu u jačanju imuniteta i sprečavanju alergija, autoimunih bolesti i infekcija.

Zašto je „prirodni nered“ važan?

„Prirodni nered“ podrazumeva normalne, svakodnevne mikrobne izazove iz spoljašnje sredine: kontakt s prašinom, zemljom, biljkama, kućnim ljubimcima i drugim ljudima. Ovi mikroorganizmi stimulišu dečiji imuni sistem da nauči razliku između štetnih i bezopasnih supstanci, kao i da razvije toleranciju.

U previše sterilnim uslovima, imuni sistem može da „preusmeri“ svoje odbrambene mehanizme ka sopstvenim tkivima (autoimune bolesti) ili neškodljivim alergenima (alergije i astma).

Higijena vs. izloženost – gde je granica?

Ne radi se o zanemarivanju higijene, već o uravnoteženom pristupu. Pranje ruku pre jela i nakon toaleta ostaje ključno, ali deca treba da imaju slobodu da se igraju napolju, da se zaprljaju, da budu u kontaktu sa prirodom i životinjama.

Preterano korišćenje antibakterijskih sredstava može čak poremetiti prirodni balans mikrobioma kože i sluzokože, čime se smanjuje otpornost na infekcije.

Ima li dokaza?

  • Studije su pokazale da deca koja odrastaju na selu ili u domaćinstvima sa kućnim ljubimcima ređe razvijaju alergije i astmu.

  • Izloženost zdravim bakterijama iz okruženja povezana je sa smanjenim rizikom od ekcema i autoimunih bolesti poput dijabetesa tip 1.

  • Istraživanja o mikrobiomu ukazuju da raznovrsnost mikroorganizama u okruženju doprinosi boljoj regulaciji imunoloških odgovora.

Zaključak

„Prirodni nered“ i njegova uloga u izgradnji dečijeg imuniteta postaje sve jasnija.

Sterilni domovi ne garantuju bolje zdravlje – naprotiv, mogu otežati imunosnu adaptaciju u stvarnom svetu. Zdravo detinjstvo podrazumeva i igru u blatu, druženje sa životinjama i manje stresa oko svake čestice prašine. Prava otpornost ne gradi se u sterilnim uslovima, već u susretu sa stvarnim svetom.