IZLAGANJE MIKROBIMA

Bakterije iz kućne prašine, umesto da budu isključivo „neprijatelji“, mogu biti važni „treneri“ imunog sistema odojčadi.

Odojčad su posebno osetljiva i istovremeno u ključnoj fazi razvoja imunog sistema.

prašine

Tradicionalno se kućna prašina smatra nečim što treba eliminisati u potpunosti zbog potencijalnih alergena, ali najnovija istraživanja pokazuju da mikroorganizmi iz prašine mogu igrati važnu, pa čak i zaštitnu ulogu u imunološkom sazrevanju deteta.

Mikrobi iz prašine – neprijatelji ili saveznici?

Kućna prašina sadrži raznovrsne mikrobe – bakterije, gljivice i viruse – koji potiču iz kože ljudi i životinja, hrane, zemlje unesene obućom, pa čak i iz spoljašnjeg vazduha.

Iako neke komponente mogu izazvati alergije, brojna istraživanja ukazuju da umeren kontakt sa ovim mikrobima može pomoći razvoju pravilnog imunološkog odgovora i smanjiti rizik od preosetljivosti kasnije u životu.

Najvažniji dokazi i nalazi:

  • Studije sa farmi pokazuju da deca iz domaćinstava sa više mikrobiološke raznolikosti (uključujući i prašinu) imaju manju verovatnoću da razviju astmu i alergije.

  • Istraživanja o „amish paradoksu“ pokazuju da deca iz tradicionalnih zajednica, izložena više prašini i životinjskim mikrobima, imaju značajno niže stope alergijskih bolesti.

  • U jednom eksperimentu, miševi izloženi prašini iz domova u kojima žive psi razvili su otporniji imuni odgovor i bili manje skloni alergijskim reakcijama.

Rani kontakt – ključ za toleranciju

Imuni sistem odojčeta u početku je nespecifičan i „neiskusan“. Kada dolazi u kontakt s mikrobima, posebno u prve dve godine života, on „uči“ da razlikuje opasne od bezopasnih supstanci.

Ako dete raste u gotovo sterilnoj sredini, imuni sistem se može „zbuniti“ i usmeriti reakcije prema polenima, grinjama, hrani – stvarajući osnovu za alergije i autoimune bolesti.

Ravnoteža – ni previše ni premalo

Naravno, ovo ne znači da prašinu ne treba čistiti – već da preterana sterilnost, uz upotrebu agresivnih antibakterijskih sredstava, može ukloniti i korisne mikroorganizme iz okruženja. Umesto sterilizacije, preporučuje se:

  • Redovno, ali umereno čišćenje bez jakih hemikalija

  • Prisustvo kućnih ljubimaca (gde je moguće)

  • Igra na otvorenom i kontakt sa prirodom

  • Izbegavanje antibakterijskih maramica i gelova kod zdrave dece

Zaključak

Bakterije iz kućne prašine, umesto da budu isključivo „neprijatelji“, mogu biti važni „treneri“ imunog sistema odojčadi.

Uravnoteženo izlaganje mikrobima u ranom detinjstvu doprinosi razvoju tolerancije, smanjuje rizik od alergija i dugoročno jača prirodne odbrambene mehanizme organizma.

Umeren pristup higijeni, a ne sterilnost, izgleda da nudi najbolju osnovu za zdrav imunološki razvoj.