OPASAN OBLIK GOJAZNOSTI
Kortizol ima moć da oblikuje telo, bukvalno i metaforički. Kada je u ravnoteži – štiti nas, a kada je hronično povišen – dovodi do ozbiljnih poremećaja.
Kortizol, poznat i kao “hormon stresa”, ima važnu ulogu u funkcionisanju tela. On nam pomaže da se nosimo sa stresom, reguliše krvni pritisak, nivo šećera u krvi i upalne procese.
Međutim, hronično povišen nivo kortizola – naročito kada stres traje nedeljama ili mesecima – ima niz negativnih efekata, među kojima je nakupljanje masnih naslaga u predelu stomaka. Ovo nije samo estetski problem, već i ozbiljan zdravstveni rizik.
Šta je kortizol i kako deluje?
To je hormon koji luči nadbubrežna žlezda kao odgovor na fizički ili emocionalni stres. Normalno se luči ujutru i opada tokom dana, ali kada je telo u stalnom stanju napetosti, on ostaje povišen – i tada počinju problemi.
Kako dovodi do abdominalnog gojenja?
-
Povećava apetit, posebno za slatkim i masnim
Kortizol utiče na centre u mozgu koji upravljaju glađu. Kada je hronično povišen, povećava želju za kaloričnom hranom, posebno za slatkišima i brzom hranom – što doprinosi kalorijskom suficitu i debljanju. -
Menja način na koji telo skladišti mast
Kortizol stimuliše nakupljanje visceralne masti – masnoće koja se taloži oko unutrašnjih organa u predelu stomaka. Ova vrsta masnoće je metabolički aktivna i povećava rizik od dijabetesa, srčanih bolesti i insulinske rezistencije. -
Povećava nivo glukoze u krvi
Pod uticajem kortizola, jetra otpušta više glukoze, što može izazvati povišen šećer u krvi i povećanu proizvodnju insulina. Insulin, zauzvrat, podstiče skladištenje masti, posebno u trbuhu. -
Smanjuje mišićnu masu
Hronično povišen kortizol doprinosi razgradnji proteina i smanjenju mišićne mase, što dodatno usporava metabolizam – manje mišića znači manja potrošnja kalorija u mirovanju.
Zašto je masnoća na stomaku posebno opasna?
Za razliku od potkožne masnoće, visceralna mast okružuje unutrašnje organe i utiče na:
-
Povećanje krvnog pritiska
-
Poremećaj metabolizma glukoze
-
Povećanje upalnih markera u krvi
-
Rizik od kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara i dijabetesa tipa 2
Kako oboriti kortizol i smanjiti abdominalnu masnoću?
-
Upravljanje stresom
-
Tehnike disanja
-
Meditacija i joga
-
Boravak u prirodi
-
Dobar socijalni kontakt i podrška
-
-
Redovan san (7–8 sati)
Nedostatak sna je direktno povezan sa povišenim kortizolom i željom za hranom. San je ključni regulator hormona. -
Umerena fizička aktivnost
Vežbanje smanjuje kortizol, ali preintenzivne ili predugačke vežbe mogu ga dodatno povisiti. Najefikasniji su:-
Brza šetnja
-
Vežbe snage 2–3 puta nedeljno
-
Joga i tai chi
-
-
Ishrana stabilna za šećer u krvi
-
Obroci sa dovoljnim proteinima i vlaknima
-
Smanjenje šećera i rafinisanih ugljenih hidrata
-
Magnezijum i omega-3 masne kiseline (npr. orašasti plodovi, laneno seme, masna riba)
-
-
Dodaci ishrani (uz nadzor lekara):
-
Ashwagandha – adaptogena biljka koja smanjuje stres
-
Magnezijum – ključan za ravnotežu nervnog sistema
-
Vitamin C – podrška nadbubrežnim žlezdama
-
Zaključak
Kortizol ima moć da oblikuje telo, bukvalno i metaforički. Kada je u ravnoteži – štiti nas. Kada je hronično povišen – dovodi do ozbiljnih poremećaja, među kojima je i nakupljanje masti u stomaku.
Dobra vest je da prirodnim metodama – smanjenjem stresa, zdravom ishranom i umerenim vežbanjem – možemo vratiti ravnotežu i smanjiti ovaj najopasniji oblik gojaznosti.
Leave A Comment