VISCERALNA GOJAZNOST

Resistin je važan i često zanemaren hormon iz masnog tkiva koji povezuje gojaznost, upalu i neke hronične bolesti.

Masno tkivo se više ne posmatra samo kao energetska rezerva, već kao aktivni endokrini organ koji luči niz hormona i signalnih molekula poznatih kao adipokini.

resistin

Među njima je resistin – hormon koji je u poslednje dve decenije privukao pažnju zbog svoje snažne povezanosti sa upalom, insulinskom rezistencijom i razvojem hroničnih bolesti, uključujući dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti i reumatoidni artritis.

Šta je resistin?

  • Resistin je proteinski hormon koji se kod ljudi primarno luči iz:

    • Makrofaga (imunih ćelija u masnom tkivu)

    • U manjoj meri iz samih adipocita (masnih ćelija)

  • Prvi put je otkriven 2001. godine, a naziv je dobio jer je povezan sa rezistencijom na insulin

Kako resistin podstiče upalu?

  1. Aktivacija proinflamatornih puteva

    • Resistin stimuliše oslobađanje TNF-α, IL-6 i IL-1β, ključnih medijatora upale

    • Povećava ekspresiju CRP (C-reaktivnog proteina), markera sistemske upale

  2. Uloga u hroničnoj niskogradijentnoj upali

    • Prisutan kod osoba sa gojaznošću, metaboličkim sindromom i insulinskom rezistencijom

    • Deluje kao posrednik između masnog tkiva i hroničnih inflamatornih procesa

  3. Uticaj na endotel

    • Resistin oštećuje unutrašnji sloj krvnih sudova, podstiče aterosklerozu i sklonost ka trombozi

Veza sa insulinskom rezistencijom i dijabetesom

  • Resistin ometа prenos glukoze u ćelije, čime doprinosi:

    • Povećanju nivoa šećera u krvi

    • Smanjenju osetljivosti tkiva na insulin

  • Ovaj efekat se pojačava kod osoba sa visceralnom gojaznošću, što dodatno povećava rizik za dijabetes tipa 2

Sweden bitter - originalni Šveden biter

Resistin i kardiovaskularne bolesti

  • Povećani nivoi resistina povezani su sa:

    • Povećanim rizikom za infarkt miokarda

    • Nestabilnim plakom u arterijama

    • Pogoršanjem stanja kod srčane insuficijencije

Resistin se sve više posmatra kao potencijalni biomarker za rani rizik od kardiovaskularnih komplikacija kod gojaznih osoba.

Ostale potencijalne uloge

  • Reumatoidni artritis – viši nivoi resistina u sinovijalnoj tečnosti povezani su sa pojačanom upalom zglobova

  • Neurodegenerativne bolesti – postoje dokazi da resistin može doprineti neuroinflamaciji, ali su istraživanja još u ranoj fazi

Faktori koji povećavaju nivo resistina

  • Visceralna gojaznost

  • Sedentarni način života

  • Ishrana bogata zasićenim mastima i šećerima

  • Hronični stres i neredovan san

Kako smanjiti nivo resistina prirodnim putem

  1. Smanjenje telesne mase, naročito abdominalne masti

  2. Antiinflamatorna ishrana – mediteranski režim, omega-3 masti, zeleno povrće

  3. Redovna fizička aktivnost – aerobne i umerene vežbe

  4. Kvalitetan san i upravljanje stresom

  5. Fiziološki balans hormona (posebno insulina i kortizola)

Zaključak

Resistin je važan i često zanemaren hormon iz masnog tkiva koji povezuje gojaznost, inflamaciju i hronične bolesti poput dijabetesa i kardiovaskularnih oboljenja.

Razumevanje njegove uloge može pomoći u pravovremenom prepoznavanju rizika i uvođenju preventivnih i terapijskih mera, prvenstveno kroz stil života. U budućnosti, ovaj hormon bi mogao postati i cilj za nove lekove koji bi umanjili inflamatorni uticaj gojaznosti na zdravlje.