UZROK KOGNITIVNOG PADA

Mikroglija je ključna karika između imuniteta i mentalnog zdravlja. Kada je u balansu, štiti mozak, ali kada je hronično aktivirana, stvara tihi požar.

Dugo se smatralo da je mozak „imunološki privilegovana“ zona – zaštićena od upala koje pogađaju ostatak tela. Danas znamo da to nije tačno.

mikroglija

U mozgu postoji sopstveni imuni sistem, a njegov glavni akter je mikroglija – specijalizovana ćelija koja ima ulogu „čuvara mozga“. Kada se mikroglija aktivira prekomerno ili hronično, dolazi do neuroinflamacije, koja se sve više dovodi u vezu sa depresijom, anksioznošću, mentalnim padom i neurodegeneracijom.

Šta je mikroglija?

Mikroglija su imune ćelije centralnog nervnog sistema koje:

  • Prate stanje u mozgu i reaguju na oštećenja, toksine i patogene

  • Uklanjaju ostatke mrtvih ćelija i regulišu sinapse

  • Luče proinflamatorne ili antiinflamatorne molekule u zavisnosti od potrebe

U zdravom mozgu mikroglija je u „sentinel“ stanju – tiha i nenametljiva, ali spremna za akciju.

Šta izaziva hroničnu aktivaciju mikroglije?

  • Hronični stres – stalni nalet kortizola aktivira mikroglijalne receptore

  • Upale u telu (sistemsku zapaljenost) – citokini iz tela stižu do mozga

  • Nepravilna ishrana – previše šećera, prerađenih masti, manjak antioksidanasa

  • Disbalans crevne flore – „leaky gut“ omogućava endotoksinima da dopru do CNS-a

  • Virusne i bakterijske infekcije – uključujući i one koje više nisu aktivne

  • Nedostatak sna i oksidativni stres

Mikroglija i depresija

Kada se mikroglija aktivira hronično, ona luči zapaljenske molekule kao što su:

  • IL-1β (interleukin 1 beta), TNF-α (Tumor necrosis factor alpha) i IL-6 (interleukin 6)

  • Ovi molekuli utiču na funkciju neurotransmitera, naročito serotonina, dopamina i glutamata

Rezultat je:

  • Smanjeno lučenje serotonina

  • Poremećaj u signalizaciji dopamina (motivacija, nagrada)

  • Višak glutamata → ekscitotoksičnost i oštećenje neurona

Zbog toga se sve više istražuje neuroinflamatorna komponenta depresije, posebno kod pacijenata koji ne reaguju na klasične antidepresive.

Kako se umiruje mikroglija?

Ishranom:

  • Omega-3 masne kiseline – naročito DHA, utiču na prebacivanje mikroglije u „mirno“ stanje

  • Polifenoli – kurkumin, resveratrol, kvercetin smanjuju zapaljenske procese

  • Zeleni čaj (EGCG) i crna čokolada umereno – blagotvorni efekti na CNS

  • Voće i povrće u punim bojama – bogato antioksidansima

Stilom života:

  • Redovan san – detoksikacija mozga i povratak ravnoteže

  • Umereno vežbanje – naročito aerobni i ritmični pokreti

  • Meditacija i svesno disanje – snižavaju nivo upalnih markera

  • Boravak u prirodi i izlaganje dnevnom svetlu – stimulišu lučenje serotonina i BDNF-a

Suplementacija (uz nadzor):

  • Vitamin D – deficit povezan sa pojačanom aktivnošću mikroglije

  • Magnezijum – smanjuje neuroinflamaciju

  • Probiotici – podrška osi creva–mozak

Zaključak

Mikroglija je ključna karika između imuniteta i mentalnog zdravlja. Kada je u balansu, štiti mozak. Ali kada je hronično aktivirana, stvara tihi požar koji remeti funkcije neurotransmitera i može doprineti depresiji, anksioznosti i kognitivnom padu.

Nova saznanja otvaraju vrata ka neuroinflamatornom modelu depresije, gde se ishrana, stil života i regulacija imuniteta koriste kao terapijska podrška, uz lekove ili bez njih.