UZROK KOGNITIVNOG PADA
Mikroglija je ključna karika između imuniteta i mentalnog zdravlja. Kada je u balansu, štiti mozak, ali kada je hronično aktivirana, stvara tihi požar.
Dugo se smatralo da je mozak „imunološki privilegovana“ zona – zaštićena od upala koje pogađaju ostatak tela. Danas znamo da to nije tačno.
U mozgu postoji sopstveni imuni sistem, a njegov glavni akter je mikroglija – specijalizovana ćelija koja ima ulogu „čuvara mozga“. Kada se mikroglija aktivira prekomerno ili hronično, dolazi do neuroinflamacije, koja se sve više dovodi u vezu sa depresijom, anksioznošću, mentalnim padom i neurodegeneracijom.
Šta je mikroglija?
Mikroglija su imune ćelije centralnog nervnog sistema koje:
-
Prate stanje u mozgu i reaguju na oštećenja, toksine i patogene
-
Uklanjaju ostatke mrtvih ćelija i regulišu sinapse
-
Luče proinflamatorne ili antiinflamatorne molekule u zavisnosti od potrebe
U zdravom mozgu mikroglija je u „sentinel“ stanju – tiha i nenametljiva, ali spremna za akciju.
Šta izaziva hroničnu aktivaciju mikroglije?
-
Hronični stres – stalni nalet kortizola aktivira mikroglijalne receptore
-
Upale u telu (sistemsku zapaljenost) – citokini iz tela stižu do mozga
-
Nepravilna ishrana – previše šećera, prerađenih masti, manjak antioksidanasa
-
Disbalans crevne flore – „leaky gut“ omogućava endotoksinima da dopru do CNS-a
-
Virusne i bakterijske infekcije – uključujući i one koje više nisu aktivne
-
Nedostatak sna i oksidativni stres
Mikroglija i depresija
Kada se mikroglija aktivira hronično, ona luči zapaljenske molekule kao što su:
-
IL-1β (interleukin 1 beta), TNF-α (Tumor necrosis factor alpha) i IL-6 (interleukin 6)
-
Ovi molekuli utiču na funkciju neurotransmitera, naročito serotonina, dopamina i glutamata
Rezultat je:
-
Smanjeno lučenje serotonina
-
Poremećaj u signalizaciji dopamina (motivacija, nagrada)
-
Višak glutamata → ekscitotoksičnost i oštećenje neurona
Zbog toga se sve više istražuje neuroinflamatorna komponenta depresije, posebno kod pacijenata koji ne reaguju na klasične antidepresive.
Kako se umiruje mikroglija?
Ishranom:
-
Omega-3 masne kiseline – naročito DHA, utiču na prebacivanje mikroglije u „mirno“ stanje
-
Polifenoli – kurkumin, resveratrol, kvercetin smanjuju zapaljenske procese
-
Zeleni čaj (EGCG) i crna čokolada umereno – blagotvorni efekti na CNS
-
Voće i povrće u punim bojama – bogato antioksidansima
Stilom života:
-
Redovan san – detoksikacija mozga i povratak ravnoteže
-
Umereno vežbanje – naročito aerobni i ritmični pokreti
-
Meditacija i svesno disanje – snižavaju nivo upalnih markera
-
Boravak u prirodi i izlaganje dnevnom svetlu – stimulišu lučenje serotonina i BDNF-a
Suplementacija (uz nadzor):
-
Vitamin D – deficit povezan sa pojačanom aktivnošću mikroglije
-
Magnezijum – smanjuje neuroinflamaciju
-
Probiotici – podrška osi creva–mozak
Zaključak
Mikroglija je ključna karika između imuniteta i mentalnog zdravlja. Kada je u balansu, štiti mozak. Ali kada je hronično aktivirana, stvara tihi požar koji remeti funkcije neurotransmitera i može doprineti depresiji, anksioznosti i kognitivnom padu.
Nova saznanja otvaraju vrata ka neuroinflamatornom modelu depresije, gde se ishrana, stil života i regulacija imuniteta koriste kao terapijska podrška, uz lekove ili bez njih.
Leave A Comment