IMUNITET I MOZAK

Neuroinflamacija je tiha, ali moćna karika u razvoju depresije. Razumevanje ovog procesa pomaže u boljem objašnjenju zašto neki pacijenti ne reaguju na standardne terapije.

Depresija se decenijama objašnjavala prvenstveno poremećajem u nivou neurotransmitera poput serotonina i dopamina.

neuroinflamacija

Međutim, poslednjih godina naučnici sve više ukazuju na još jedan skriveni faktor, a to je neuroinflamacija, odnosno zapaljenski procesi u mozgu.

Ova nova perspektiva otvara vrata drugačijem razumevanju, ali i inovativnim pristupima u lečenju depresije.

Šta je neuroinflamacija?

Neuroinflamacija označava stanje kada ćelije mozga, posebno mikroglija (imune ćelije nervnog sistema), ulaze u stanje hronične aktivacije. Iako je upala prirodni mehanizam odbrane, kada traje predugo, ona može oštetiti neuronske veze, poremetiti hemijsku ravnotežu u mozgu i uticati na raspoloženje.

Veza između upale i depresije

Sve je više dokaza da kod značajnog broja pacijenata sa depresijom postoji povišen nivo upalnih markera u krvi, kao što su C-reaktivni protein (CRP), interleukin-6 (IL-6) i TNF-alfa. Ovi molekuli mogu preći krvno-moždanu barijeru i izazvati promene u funkcionisanju neurotransmitera, naročito serotonina, što dovodi do pojave depresivnih simptoma.

Ko je u riziku od neuroinflamacije?

  • Osobe sa hroničnim bolestima (dijabetes, kardiovaskularne bolesti)
  • Ljudi koji boluju od autoimunih poremećaja
  • Oni koji su izloženi hroničnom stresu
  • Pušači i osobe sa nezdravim životnim navikama
  • Pacijenti sa post-COVID sindromom

Kod svih ovih grupa češće se uočava kombinacija depresivnih simptoma i povećanih upalnih parametara.

 

Zašto je ovo otkriće važno?

Razumevanje uloge neuroinflamacije menja pristup lečenju depresije. Dok klasični antidepresivi deluju na balansiranje neurotransmitera, oni kod osoba sa izraženom upalom često nisu dovoljno efikasni. Zbog toga se sve više istražuju:

  • antiinflamatorni lekovi (npr. aspirin u malim dozama),
  • biološke terapije koje ciljaju specifične citokine,
  • promene u ishrani koje smanjuju upalu (omega-3 masne kiseline, kurkumin, polifenoli),
  • fizička aktivnost koja dokazano snižava nivo upalnih markera.

Budućnost lečenja depresije

Iako istraživanja još traju, jasno je da depresija nije samo „hemijska neravnoteža“. Kod dela pacijenata, ona je posledica složene interakcije imunog sistema i mozga. Uvođenjem dijagnostike koja meri upalne biomarkere, lekari bi u budućnosti mogli da prilagode terapiju svakom pacijentu – kombinovanjem antidepresiva sa antiinflamatornim strategijama.

Zaključak

Neuroinflamacija je tiha, ali moćna karika u razvoju depresije. Razumevanje ovog procesa ne samo da pomaže u boljem objašnjenju zašto neki pacijenti ne reaguju na standardne terapije, već otvara put ka personalizovanom lečenju.

U narednim godinama možemo očekivati da će upravo istraživanje veze između imunog sistema i mozga doneti nove načine u borbi protiv depresije – jednog od najvećih izazova savremenog zdravlja.