REVOLUCIONARNA TEHNIKA

Istraživači ispituju govor i mikropokrete kao potencijalne „biomarkere“ za otkrivanje Parkinsonove bolesti mnogo ranije nego standardni testovi.

Parkinsonova bolest je neurodegenerativni poremećaj koji zahvata milione ljudi širom sveta. Najveći problem u lečenju jeste to što se bolest obično dijagnostikuje tek kada se pojave izraženi simptomi poput tremora, ukočenosti i problema s ravnotežom.

parkinsonove bolesti

Do tada je značajan deo moždanih ćelija već oštećen. Rana dijagnostika bi omogućila započinjanje terapije u početnoj fazi i usporila napredovanje bolesti.

U poslednjih nekoliko godina istraživači ispituju govor i mikropokrete kao potencijalne „biomarkere“ za otkrivanje Parkinsonove bolesti mnogo ranije nego što standardni testovi to mogu pokazati.

Analiza govora kao dijagnostički alat

Parkinsonova bolest utiče na kontrolu mišića, uključujući i one koji učestvuju u govoru. Promene su često suptilne i neprimećene u početku, ali mogu uključivati:

  • Monotoniju glasa – smanjena varijacija u tonu i jačini.

  • Pauze i zastajkivanje – usporen ritam govora.

  • Izgovor – otežana artikulacija određenih glasova.

Savremene tehnologije koriste algoritme veštačke inteligencije koji analiziraju audio-snimke i prepoznaju mikro-promene koje ljudsko uho ne bi primetilo. Ovo otvara mogućnost da se Parkinson otkrije godinama ranije.

Mikropokreti kao rani pokazatelji

Osobe u ranoj fazi bolesti mogu pokazivati neprimetne promene u pokretima ruku, lica ili hoda:

  • Usporeni pokreti (bradikinezija), čak i u rutinskim radnjama.

  • Simetričnost pokreta – jedna ruka ili noga mogu biti diskretno „sporiji“.

  • Mikroekspresije lica – smanjena mimika, poznata kao „maskirano lice“.

Napredni senzori (kamere visoke rezolucije, senzorske rukavice ili pametni satovi) mogu registrovati ove mikropromene. Kombinacijom podataka o govoru i pokretima moguće je razviti sistem rane dijagnostike.

Prednosti rane dijagnostike

  • Bolje planiranje terapije – lekovi i vežbe mogu se uvesti ranije.

  • Sporije napredovanje bolesti – ciljano lečenje i promene načina života.

  • Manje troškova lečenja – prevencija teških komplikacija.

  • Bolji kvalitet života – pacijenti duže ostaju funkcionalni i samostalni.

Izazovi i ograničenja

  • Potrebno je prikupiti velike baze podataka da bi algoritmi bili dovoljno precizni.

  • Postoji rizik od lažno pozitivnih rezultata (npr. promene u govoru zbog drugih bolesti).

  • Tehnologija mora biti dostupna i jeftina kako bi ušla u svakodnevnu praksu.

Budućnost dijagnostike

U narednim godinama možemo očekivati da mobilne aplikacije i nosivi uređaji postanu deo rutinske zdravstvene zaštite. Pacijent bi mogao da snimi svoj glas ili izvede jednostavne pokrete, a softver bi procenio rizik i uputio ga na dalju dijagnostiku. Ovakav pristup bi revolucionisao borbu protiv Parkinsonove bolesti.