PODACI EUROSTATA

Milioni ljudi širom Evrope danas se oslanjaju na alate veštačke inteligencije, ali se stope prihvatanja ove nove tehnologije drastično razlikuju među državama.

Veštačka inteligencija je za kratko vreme prešla put od nove tehnologije do svakodnevnog alata. Od privatne upotrebe do posla i obrazovanja, milioni ljudi širom Evrope danas se oslanjaju na alate poput ChatGPT, Geminija i Groka, ali se stope prihvatanja ove nove tehnologije drastično razlikuju među državama.

veštačke inteligencije

Alati generativne veštačke inteligencije korisnicima omogućavaju stvaranje novog sadržaja poput teksta, slika, programskog koda ili video-zapisa na osnovu jednostavnih upita.

Prema podacima Eurostata za 2025. godinu, otprilike trećina stanovnika Evropske unije uzrasta od 16 do 74 godine barem jednom je koristila neki od ovih alata.

Međutim, podaci za 33 evropske zemlje otkrivaju ogroman jaz u korišćenju veštačke inteligencije – od svega 17 odsto u Turskoj do čak 56 odsto u Norveškoj.

Unutar same Evropske unije, raspon se kreće od 18 odsto u Rumuniji do 48 odsto u Danskoj.

U čak 13 evropskih zemalja više od 40 odsto stanovništva koristilo je alate generativne veštačke inteligencije.

U tu grupu, pored Norveške i Danske, spadaju Švajcarska (47 odsto), Estonija (47 odsto), Malta (46 odsto), Finska (46 odsto), Irska (45 odsto), Holandija (45 odsto), Kipar (44 odsto), Grčka (44 odsto), Luksemburg (43 odsto), Belgija (42 odsto) i Švedska (42 odsto).

S druge strane, u osam zemalja manje od četvrtine stanovništva koristi ove alate.

Pored Turske i Rumunije, to su Srbija (19 odsto), Italija (20 odsto), Bosna i Hercegovina (20 odsto), Severna Makedonija (22 odsto), Bugarska (23 odsto) i Poljska (23 odsto).

Među najvećim privredama EU, Italija (20 odsto) i Nemačka (32 odsto) nalaze se ispod proseka Unije, dok su Španija (38 odsto) i Francuska (37 odsto) nešto iznad njega, pokazujući jasnu podelu na digitalno napredniji sever i zapad, te jug i istok Evrope koji zaostaju.

Stručnjaci objašnjavaju da ove razlike nisu slučajne.

„Pre svega, stope usvajanja veštačke inteligencije obično prate opštu digitalnu osnovu zemlje. Zemlje koje pokazuju najveće usvajanje, poput Danske i Švajcarske, već su veoma napredne u digitalizaciji“, izjavio je Kolin van Nordt, istraživač na Univerzitetu KU Leuven u Belgiji.

Izvor: Juronjuz