SIGNAL NAŠEG TELA

Hladne ruke i stopala javljaju se zato što telo stalno balansira između očuvanja energije i prilagođavanja uslovima.

Hladne ruke i stopala često se doživljavaju kao sitna neprijatnost ili nešto što „jednostavno tako ide“. Mnogi ljudi imaju ovaj osećaj čak i kada temperatura nije niska, a zdravstveni nalazi su uredni.

Iako se hladni ekstremiteti često povezuju sa određenim oboljenjima, u velikom broju slučajeva oni se javljaju i kod potpuno zdravih osoba.

Razlog leži u načinu na koji telo reguliše protok krvi i raspodelu energije.

Cirkulacija kao prilagodljiv sistem

Krvotok nije statičan. Telo stalno prilagođava protok krvi u zavisnosti od potreba. Kada proceni da je važno očuvati toplotu i energiju u vitalnim organima, protok krvi ka šakama i stopalima može se smanjiti.

U tim trenucima, ruke i stopala postaju hladniji — ne zato što nešto ne funkcioniše, već zato što telo pravi prioritet.

Uticaj temperature okoline

Kod nekih ljudi, krvni sudovi u ekstremitetima jače reaguju na promene temperature. Čak i blago rashlađenje prostora može izazvati sužavanje krvnih sudova, što smanjuje dotok tople krvi u ruke i stopala.

Ova reakcija je individualna i često genetski uslovljena.

Uloga nervnog sistema

Nervni sistem ima važnu ulogu u regulaciji krvnih sudova. U stanjima stresa, napetosti ili hroničnog umora, telo može češće aktivirati mehanizam „štednje energije“.

Tada se protok krvi preusmerava ka unutrašnjim organima, dok ekstremiteti ostaju hladniji, čak i u odsustvu stvarne hladnoće.

Sedentarni način života

Dugotrajno sedenje i nedostatak kretanja mogu usporiti cirkulaciju u nogama i rukama. Mišići pomažu povratak krvi ka srcu, a kada su neaktivni, protok postaje sporiji.

Zbog toga se hladna stopala često javljaju tokom dugog sedenja ili rada za računarom.

Razlika u telesnoj građi

Osobe sa manjim procentom telesne mase ili tanjim potkožnim masnim slojem često brže gube toplotu. Masno tkivo ima ulogu izolacije, pa njegov manjak može doprineti osećaju hladnoće u ekstremitetima.

Ovo je česta pojava i ne mora imati veze sa zdravstvenim problemima.

Zašto se hladnoća pojačava u mirovanju

Mnogi primećuju da su im ruke i stopala hladniji kada se opuste ili legnu. U mirovanju se metabolizam blago usporava, a cirkulacija postaje manje dinamična.

Bez pokreta, telo sporije zagreva periferne delove.

Kada hladne ruke i stopala nisu razlog za brigu

Ako se hladnoća javlja povremeno, bez bola, promene boje kože ili gubitka osećaja, i ako se stanje popravlja uz zagrevanje ili kretanje, najčešće nije u pitanju bolest.

U takvim slučajevima, hladni ekstremiteti su deo individualnog načina na koji telo reaguje na spoljašnje i unutrašnje uslove.

Šta može pomoći u svakodnevnom životu

Male promene često imaju veliki efekat:

  • češće ustajanje i kretanje

  • blago zagrevanje ruku i stopala

  • izbegavanje dugog boravka u hladnom prostoru

  • veća pažnja na opšti nivo energije i odmora

Telo često reaguje pozitivno već na osnovne prilagodbe.