BITNA JE I VRSTA MESA

Nova studija otkriva da meso može značajno usporiti Alchajmer i kognitivni pad kod osoba sa specifičnim genetskim rizikom.

Starije osobe sa genetskim rizikom od Alchajmerove bolesti nisu doživele očekivani porast kognitivnog pada i rizika od demencije ako su konzumirale relativno velike količine mesa.

meso alchajmer

Ovo pokazuje nova studija Instituta Karolinska objavljena u časopisu JAMA Network Open. Rezultati mogu doprineti razvoju individualno prilagođenijih saveta o ishrani.

APOE je gen koji utiče na rizik od Alchajmerove bolesti. U Švedskoj je približno 30 odsto populacije nosilac kombinacija gena APOE 3/4 ili APOE 4/4. Među osobama sa Alchajmerovom bolešću, oni sa ovim genotipovima čine skoro 70 odsto.

Kada je Švedska agencija za hranu prošle godine predstavila pregled istraživanja o povezanosti ishrane i demencije, zatraženo je više istraživanja kako bi se procenila moguća veza između konzumacije mesa i razvoja demencije.

„Ova studija je testirala hipotezu da bi osobe sa APOE 3/4 i 4/4 imale smanjen rizik od kognitivnog pada i demencije uz veći unos mesa, na osnovu činjenice da je APOE4 evolutivno najstarija varijanta gena APOE i da je možda nastala tokom perioda kada su se naši evolutivni preci hranili više namirnicama životinjskog porekla“, kaže Jakob Norgren, istraživač na Departmanu za neurobiologiju, nauke o nezi i društvo, Institut Karolinska.

Studija je pratila više od 2.100 učesnika u Švedskoj nacionalnoj studiji o starenju i nezi u Kungsholmenu (SNAC-K) tokom perioda do 15 godina. Svi su imali 60 ili više godina i nisu imali dijagnozu demencije na početku studije. Analizirana je povezanost između ishrane (prema sopstvenim izveštajima učesnika) i mera kognitivnog zdravlja, uz prilagođavanje faktorima kao što su starost, pol, obrazovanje i stil života.

Ključni nalazi studije

Rizik kod manjeg unosa mesa: Pri manjem unosu mesa, grupa sa APOE 3/4 i 4/4 imala je više nego dvostruko veći rizik od demencije nego osobe bez ovih varijanti gena.

Efekat većeg unosa: Međutim, povećani rizik od kognitivnog pada i demencije u rizičnim grupama nije primećen kod petine učesnika koji su konzumirali najviše mesa. Njihova medijana konzumacije procenjena je na približno 870 grama mesa nedeljno, standardizovano na dnevni energetski unos od 2.000 kalorija.

Personalizovan pristup: „Oni koji su jeli više mesa ukupno su imali značajno sporiji kognitivni pad i manji rizik od demencije, ali samo ako su imali varijante gena APOE 3/4 ili 4/4“, kaže Jakob Norgren.

On nastavlja: „Nedostaju istraživanja o ishrani u vezi sa zdravljem mozga, a naši nalazi sugerišu da konvencionalni saveti o ishrani mogu biti nepovoljni za genetski definisanu podgrupu populacije. Za one koji su svesni da pripadaju ovoj genetskoj grupi rizika, nalazi pružaju nadu; rizik se može modifikovati promenama u načinu života.“

Važnost vrste mesa

Studija takođe pokazuje da je vrsta mesa bitna.

„Manji udeo prerađenog mesa u ukupnoj konzumaciji mesa bio je povezan sa nižim rizikom od demencije bez obzira na APOE genotip“, kaže Sara Garsija-Ptacek, docent na istom departmanu, koja je zajedno sa višim predavačem Erikom J. Laukom poslednji autor studije.

Nalazi se protežu i izvan zdravlja mozga. U naknadnoj analizi, istraživači su primetili značajno smanjenje ukupne smrtnosti (smrtnosti od svih uzroka) kod nosilaca APOE 3/4 i 4/4 sa većom konzumacijom neprerađenog mesa.

Ipak, studija je opservaciona i potrebno ju je dopuniti studijama intervencije koje mogu bolje pokazati uzročno-posledične veze.

„Klinička ispitivanja su sada potrebna kako bi se razvile preporuke za ishranu prilagođene APOE genotipu“, kaže Jakob Norgren i zaključuje:

„Pošto je prevalencija APOE4 oko dva puta veća u nordijskim zemljama nego u mediteranskim, mi smo posebno pogodni za sprovođenje istraživanja o prilagođenim preporukama za ishranu za ovu rizičnu grupu.“