BORI SE ILI BEŽI

U prvih 60 sekundi stresa telo prolazi kroz niz brzih i precizno koordinisanih promena koje ga pripremaju za reakciju.

Stres često doživljavamo kao osećaj napetosti ili nelagodnosti, ali u pozadini se zapravo odvija čitav niz brzih i složenih reakcija u organizmu. U trenutku kada mozak proceni da postoji pretnja – bilo stvarna ili psihološka – telo prelazi u stanje pripravnosti. Sve se to dešava u svega nekoliko sekundi.

u prvih 60 sekundi

Ova reakcija poznata je kao Fight-or-flight response („Bori se ili beži“) i predstavlja prirodan mehanizam koji priprema organizam da reaguje.

Prvih nekoliko sekundi: signal iz mozga

Sve počinje u mozgu, koji prepoznaje stresnu situaciju i šalje signal ostatku tela. Aktivira se Autonomni nervni sistem, posebno njegov deo zadužen za brze reakcije.

Ovaj signal pokreće lančanu reakciju koja utiče na srce, disanje i mišiće.

Ubrzanje rada srca i disanja

Jedna od prvih promena je ubrzan rad srca. Srce počinje da pumpa krv brže kako bi mišići i mozak dobili više kiseonika i energije.

Istovremeno, disanje postaje brže i pliće. Telo na taj način pokušava da unese više kiseonika i pripremi se za brzu reakciju.

Lučenje hormona stresa

U narednim sekundama dolazi do oslobađanja hormona poput adrenalina i kortizola. Adrenalin deluje gotovo trenutno – povećava budnost, fokus i spremnost na akciju.

Kortizol se uključuje nešto kasnije i pomaže telu da održi energiju tokom stresne situacije.

Napetost mišića i povećana budnost

Mišići se automatski zatežu, spremni za pokret. Oči se šire, pažnja se usmerava na potencijalnu „pretnju“, a mozak prelazi u režim brzog reagovanja.

Zbog toga u stresnim situacijama često postajemo osetljiviji na zvukove, pokrete i promene u okruženju.

Privremeno „gašenje“ drugih funkcija

Da bi se fokusiralo na trenutnu situaciju, telo privremeno smanjuje aktivnosti koje nisu hitne. Varenje se usporava, a energija se preusmerava ka sistemima koji su potrebni za reakciju.

Zato se u stresu mogu javiti osećaji poput „stezanja u stomaku“ ili gubitka apetita.

Nakon reakcije

Kada stresna situacija prođe, telo se postepeno vraća u ravnotežu. Disanje se usporava, srce se smiruje, a mišići se opuštaju.

Međutim, ako je stres čest ili dugotrajan, organizam može ostati u stanju pojačane napetosti duže nego što je potrebno.