NEKORISNA MOLBA

molba

Gospo! za izazvat sudbu jedne Hebe
što rudi s te šolje kraj vaših usana,
trem svoj žar al kao opat iz potrebe
i čak ni nag neću sjati s porculana.

Jer nisam psetance maljavo uz tebe,
ni bombona ni ruj, nit igranja znana
i kad znam tvoj pogled da na meni zebe,
plavko zlatarima božanskim češljana.

Zovite nas… ti što smešcima zasladi
okupivši stado skroćene jagnjadi
kod svih brsteć želje i blejeć od greha,

zovite nas… nek mi Bog krilat s lepeze
da uspavam taj roj zvučnu frulu veze,
gospo, zovite nas pastirom osmeha,