TELO RASPODELJUJE TOPLOTU

Stopala i šake prve se ohlade zato što organizam štiti najvažnije organe i smanjuje gubitak toplote kroz udaljenije delove tela.

Mnogi ljudi primete da im stopala i šake postanu hladni čak i kada ostatak tela nije naročito izložen hladnoći. Nekima se to dešava tokom zime, dok drugi imaju hladne ruke i noge gotovo tokom cele godine. Iako može biti neprijatno, ova pojava je u velikom broju slučajeva normalna reakcija organizma.

stopala šake ohlade

Telo ne raspoređuje toplotu ravnomerno, već je usmerava tamo gde je najpotrebnija.

Organizam štiti najvažnije organe

Kada je hladno, telo daje prednost očuvanju temperature vitalnih organa, poput srca, mozga i pluća. Da bi to postiglo, privremeno smanjuje dotok krvi ka udaljenijim delovima tela.

Zbog toga šake i stopala često prvi postaju hladni.

Krvni sudovi se sužavaju

Jedan od glavnih mehanizama odbrane od hladnoće jeste sužavanje krvnih sudova u određenim delovima tela. Na taj način organizam smanjuje gubitak toplote kroz kožu.

Pošto se šake i stopala nalaze na krajevima tela, upravo su oni među prvima pogođeni ovom promenom.

Udaljeniji su od centra tela

Šake i stopala nalaze se najdalje od organa koji proizvode i čuvaju najveći deo telesne toplote.

Zbog toga im je potrebno više vremena da se zagreju, a brže se rashlađuju kada temperatura okoline padne.

Manje mišića znači manje stvaranja toplote

U poređenju sa butinama, grudima ili leđima, šake i stopala imaju manje mišićne mase.

Pošto mišići stvaraju toplotu tokom rada, delovi tela sa manje mišića lakše postaju hladni.

Mirno sedenje dodatno pojačava osećaj hladnoće

Kada dugo sedimo ili mirujemo, cirkulacija prirodno postaje sporija nego tokom kretanja.

Zbog toga mnogi ljudi primete da im se stopala i šake hlade dok rade za računarom, gledaju televiziju ili dugo sede.

Stres i nervoza takođe mogu imati uticaj

Emocije ne utiču samo na raspoloženje, već i na krvne sudove. Kada smo pod stresom ili nervozni, organizam može reagovati sužavanjem krvnih sudova.

Tada neki ljudi primećuju da im ruke postaju hladnije nego inače.

Zašto su neki ljudi osetljiviji od drugih

Ne reaguju svi organizmi na isti način. Na osećaj hladnoće mogu uticati genetika, telesna građa, nivo fizičke aktivnosti i individualne karakteristike cirkulacije.

Zbog toga neki ljudi retko imaju hladne šake i stopala, dok se drugi sa tim susreću veoma često.

Kada treba obratiti pažnju

Povremeno hladne šake i stopala uglavnom nisu razlog za zabrinutost. Međutim, ako se uz to javljaju bol, promena boje kože, utrnulost ili izrazito dugotrajan osećaj hladnoće, dobro je razgovarati sa lekarom.

Takvi simptomi ponekad mogu ukazivati na potrebu za dodatnom proverom zdravstvenog stanja.

Kako pomoći organizmu da se zagreje

Redovno kretanje, slojevito oblačenje i izbegavanje dugotrajnog sedenja mogu pomoći da cirkulacija bude aktivnija.

Čak i kratka šetnja ili nekoliko minuta laganog razgibavanja često mogu doprineti prijatnijem osećaju toplote.