SLOŽENI PROCES

Žuč ima ključnu ulogu u varenju masti, iako ih sama ne razgrađuje. Njene žučne soli usitnjavaju masne kapljice i omogućavaju enzimima pankreasa da ih efikasno razlože.

Masti su važan deo ishrane jer predstavljaju izvor energije i omogućavaju organizmu da iskoristi pojedine vitamine. Međutim, za razliku od ugljenih hidrata i proteina, masti se ne mešaju sa vodom, zbog čega njihovo varenje predstavlja poseban izazov. Da bi organizam mogao da ih razgradi i apsorbuje, neophodna je žuč – tečnost koja ima ključnu ulogu u ovom procesu.

žuč

Iako se često govori o žuči tek kada nastanu problemi sa žučnom kesom ili kamenjem, ona svakodnevno učestvuje u varenju svakog obroka koji sadrži masti.

Šta je žuč?

Žuč je žućkastozelena tečnost koju neprekidno proizvodi jetra. Ona se sastoji od vode, žučnih soli, holesterola, bilirubina i drugih supstanci koje zajedno omogućavaju normalno varenje.

Pošto se ne koristi neprekidno, najveći deo žuči privremeno se skladišti u žučnoj kesi, gde postaje nešto gušća.

Kada se žuč oslobađa?

Nakon obroka koji sadrži masti, creva šalju signal žučnoj kesi da se stegne i isprazni svoj sadržaj u početni deo tankog creva.

Na taj način žuč stiže upravo onda kada je najpotrebnija za varenje hrane.

Žuč ne vari masti, već ih priprema za varenje

Iako se često kaže da žuč „vari“ masti, to nije sasvim tačno. Ona ne razgrađuje masti hemijski, već ih usitnjava u veliki broj veoma sitnih kapljica.

Ovaj proces naziva se emulgacija i znatno povećava površinu na kojoj mogu da deluju enzimi za varenje.

Enzimi tada lakše obavljaju svoj posao

Nakon što žuč usitni masne kapljice, enzimi koje proizvodi pankreas mogu mnogo efikasnije da razgrade masti na manje molekule.

Bez ove pomoći proces varenja bio bi znatno sporiji i manje uspešan.

Kako organizam apsorbuje razgrađene masti?

Kada enzimi završe razgradnju, nastali molekuli zajedno sa žučnim solima formiraju sitne čestice koje lako dolaze do površine ćelija tankog creva.

Tu se masti apsorbuju i ulaze u organizam, gde će kasnije biti iskorišćene za stvaranje energije, izgradnju ćelijskih membrana i druge važne funkcije.

Žuč pomaže i apsorpciju vitamina

Pored samih masti, žuč omogućava i apsorpciju vitamina koji se rastvaraju u mastima – vitamina A, D, E i K.

Bez dovoljne količine žuči organizam bi mnogo teže mogao da iskoristi ove vitamine iz hrane.

Šta se događa ako nema dovoljno žuči?

Ako žuč ne dospeva u creva u dovoljnoj količini ili je njen protok otežan, varenje masti postaje manje efikasno.

To može dovesti do pojave masne stolice, nadimanja, osećaja nelagodnosti posle masnih obroka i slabije apsorpcije vitamina rastvorljivih u mastima.

Da li se bez žučne kese može normalno živeti?

Može. Žučnu kesu nije neophodno imati da bi organizam proizvodio žuč. Nakon njenog uklanjanja jetra i dalje stvara žuč, ali ona više nema mesto za skladištenje, već u manjim količinama neprekidno otiče u tanko crevo.

Većina ljudi se nakon oporavka uspešno prilagodi ovom načinu rada sistema za varenje, iako nekima u početku mogu više odgovarati manji i češći obroci.

Zašto su masnoće ipak važne?

Iako se nekada smatraju nepoželjnim, masti imaju brojne važne uloge u organizmu. One predstavljaju izvor energije, učestvuju u izgradnji ćelija, stvaranju pojedinih hormona i omogućavaju apsorpciju vitamina rastvorljivih u mastima.

Zbog toga nije cilj potpuno izbacivanje masti iz ishrane, već njihov uravnotežen unos i izbor kvalitetnih izvora.

Kako sačuvati zdravlje žučnog sistema?

Raznovrsna ishrana, održavanje odgovarajuće telesne mase, redovna fizička aktivnost i izbegavanje naglih dijeta koje dovode do brzog gubitka telesne mase mogu doprineti očuvanju zdravlja žučne kese i normalnom protoku žuči.

Kod učestalih bolova ispod desnog rebarnog luka, mučnine ili drugih tegoba posle obroka potrebno je obratiti se lekaru radi odgovarajuće procene.