REAKCIJA NIJE ISTA KOD SVIH

Kafa može da ubrza ili učini primetnijim rad srca zato što kofein blokira dejstvo adenozina i podstiče aktivnost nervnog sistema zaduženog za stanje budnosti i pripravnosti.

Posle šoljice kafe neki ljudi primete da im srce kuca nešto brže ili snažnije. Nekada se javi osećaj lupanja srca, blaga nervoza ili drhtanje ruku, pa može izgledati kao da je kafa direktno „ubrzala“ rad srca.

srce ubrza

Glavni krivac za ove promene je kofein, prirodni stimulans koji utiče na centralni nervni sistem i može privremeno promeniti način na koji organizam reguliše budnost, krvni pritisak i rad srca.

Kofein blokira signal koji nas uspavljuje

Tokom dana u mozgu se postepeno nakuplja adenozin, supstanca koja doprinosi osećaju umora i pospanosti. Kofein se vezuje za iste receptore na koje bi trebalo da se veže adenozin i tako umanjuje njegovo dejstvo.

Zbog toga se osećamo budnije i manje umorno.

Istovremeno, kofein podstiče aktivnost simpatičkog nervnog sistema, dela nervnog sistema koji organizam priprema za pojačanu aktivnost.

Srce može početi da kuca brže

Kada je simpatički nervni sistem aktivniji, povećava se oslobađanje određenih hormona i neurotransmitera, uključujući adrenalin.

To može dovesti do ubrzanja srčanog rada i jačeg osećaja otkucaja.

Kod nekih ljudi promena je veoma mala i praktično neprimetna, dok drugi već posle jedne šolje mogu jasno osetiti da im srce „radi jače“.

Reakcija zavisi od količine kofeina, individualne osetljivosti i toga koliko često osoba pije kafu.

Kafa može privremeno povećati krvni pritisak

Kofein kod nekih ljudi može kratkotrajno povećati krvni pritisak, naročito kod onih koji ga ne konzumiraju redovno.

Kod osoba koje svakodnevno piju kafu organizam se delimično navikava na kofein, pa promena može biti manje izražena.

To ipak ne znači da kafa kod svih ljudi izaziva isti efekat. Neko može popiti nekoliko šoljica bez primetnih tegoba, dok će drugi osetiti lupanje srca već nakon manje količine.

Zašto nekima kafa izaziva nervozu?

Isti stimulativni efekat koji povećava budnost može kod osetljivijih osoba izazvati nemir, napetost ili drhtanje.

Ako se uz kafu unese veća količina kofeina, naročito brzo i na prazan stomak, simptomi mogu biti izraženiji.

Na reakciju utiču i san, stres, telesna masa, lekovi i individualna brzina kojom organizam razgrađuje kofein.

Zanimljivo je da se kofein kod različitih ljudi razgrađuje različitom brzinom, pa njegova dejstva ne traju jednako dugo.

Da li kafa uvek ubrzava srce?

Ne.

Iako kofein može izazvati prolazno ubrzanje rada srca, kod mnogih ljudi promena je mala ili je uopšte ne primete. Neke studije ne pokazuju značajno povećanje prosečnog broja otkucaja u mirovanju kod redovnih konzumenata kafe.

Zato osećaj da srce „lupa“ ne mora nužno značiti da je puls dramatično ubrzan. Ponekad samo postajemo svesniji sopstvenih otkucaja.

Kada treba biti oprezan?

Ako se posle kafe često javljaju izraženo lupanje srca, vrtoglavica, bol u grudima, nesvestica ili veoma nepravilan rad srca, takve simptome ne treba automatski pripisati kofeinu.

Ukoliko se ponavljaju, potrebno je razgovarati sa lekarom.

Za većinu zdravih odraslih osoba umerena količina kofeina uglavnom se dobro podnosi, ali individualna osetljivost može značajno da se razlikuje.